foto BETAPHOTO/DRAGAN GOJIĆPomoć penzionerima sa najmanjim primanjima ponovo je postala tema vlasti, ali ovog puta uz pomerene rokove i nova obećanja. Dok predsednik Srbije Aleksandar Vučić govori o „punijim džepovima“, stručnjaci i predstavnici penzionera upozoravaju da se iza velikih najava krije stari model političkog marketinga kada se bliže izbori.
Penzioneri u Srbiji, u najvećoj meri, žive sa niskim primanjima, kojima moraju da finansiraju hranu, lekove, račune i druge osnovne potrebe.
Prema zvaničnim podacima za mart, prosečna penzija u Srbiji iznosi 56.851 dinar, odnosno oko 486 evra. Međutim, mnogi penzioneri primaju značajno manje novca od ove prosečne cifre, koja već sama po sebi nije visoka.
Upravo ta grupa penzionera bila je u fokusu predsednika Srbije Aleksandra Vučića pre nekoliko meseci, kada je najavio pomoć penzionerima sa najmanjim primanjima.
On je tada ukazao na veliki problem nejednakosti u primanjima, te da kada se proporcijalno povećavaju penzije oni sa višim primanjima ponovo dobiju više novca.
„Sve je veći broj izrazito bogatih i razlika između njih i onih siromašnijih je sve veća. Moj otac ima izrazito visoku penziju i šta god meni rekao da je to zaradio, ali on ima 130.000, a neki penzioner ima 30.000“, izjavio je tada i objasnio na primeru da ako se penzije povećaju za 10 odsto – u tom slučaju bi njegov otac imao 143.000, a ovaj drugi penzioner svega 33.000 dinara.
„To je 10.000 više nego ovaj drugi, a to nije fer. Šta god bilo ko mislio, boriću se da nađem način do juna da pomognemo penzionerima koji imaju ispod 45.000 i 40.000 dinara. Da tu razliku smanjimo, da svim ljudima damo jednaku šansu“, poručio je Vučić.
Gotovo isto to, ponovio je juče direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Relja Ognjenović, ali sa jednom bitnom razlikom.
On je poručio da je u planu novo povećanje penzija do kraja godine, kao i da se traži način da se dodatno pomogne onima čija je penzija niža od prosečne.
„Gledamo da pomognemo onima koji imaju do 40.000 i 45.000 dinara, da njima malo više podignemo penziju… Nije isto povećanje za nekoga ko ima 100.000 i za nekoga ko ima 30.000 ili 40.000 dinara. Videćemo da li će to biti klasično povećanje kroz penziju ili neki dodatak“, dodao je Ognjenović.
Dakle, jedina razlika je u roku. Kako nam jun, koji je Vučić pominjao stiže za svega nedelju dana, taj rok je sada pomeren na „do kraja godine“.
Simptomatično, Vučić je u jučerašnjem gostovanju na Radio-televiziji Srbije (RTS) otkrio da će izbori biti krajem septembra ili do polovine novembra.
Dakle, kako se pomera datum potencijalnih izbora, pomeraju se i rokovi pomoći za penzionere. Međutim, Vučić je izneo još jedno obećanje usmereno ka ovoj grupi društva.
„Za penzionere pripremamo nešto što će mnogo da im znači. Taj paket mera će im mnogo pomoći i njihovi džepovi će biti puni u kratkom vremenskom periodu. Ljudi znaju da će se to dogoditi i mogu to da očekuju u narednih tri meseca“, naglasio je Vučić.
Ni za ovaj paket pomoći, nije precizirano šta on podrazumeva, niti na koji način će pomoći penzionerima, ali obećanje je dato.
Zamenik predsednika Udruženja sindikata penzionisanih vojnih lica Jovan Tamburić za Danas ukazuje da je ta najava da će penzioneri koji imaju penzije manje od 40, odnosno 45 hiljada dobiti veće povećanje „jedna radikalska priča i logika“.
„Usklađivanje penzija je institut u kom se obezbeđuje vrednost stečenih penzija, odnosno penzije se usklađuju sa rastom inflacije i na takav način se obezbeđuje da se vrednost penzija ne smanjuje“, podseća on.
Kako ističe, u većini evropskih zemalja se finansiraju takozvane najniže ili garantovane penzije tako što država dotira razliku između stečene i sume koja je određena za garantovanu penziju.
„Mi godinama ukazujemo da penzioneri u Srbiji sa najnižim penzijama žive na ivici egzistencije, a pritom su poljoprivredni penzioneri diskriminisani jer je najniža penzija za njih u ovom trenutku oko 24.000 dinara, a za kategorije penzionera zaposlenih i samostalne delatnosti oko 31.000 dinara. Zato predlažemo da se najniže penzije izjednače i da se njihova visina podigne tako da bude bar na granici siromaštva, koja je negde oko 40.000 dinara“, poručuje Tamburić.
Naš sagovornik podseća da već postoji nešto što se zove povećanje uz penziju.
„To je oblik uvećavanja svih penzija koje su manje od prosečne penzije. Dakle, svi koji imaju ispod 56.000 dinara imaju uvećanje od pet odsto. Zatim se to uvećanje procentualno smanjuje do negde 73.000 dinara. Taj mehanizam da se pomogne penzionerima koji imaju penzije niže od neke sume već postoji“, navodi Tamburić.
On dodaje da budžet Srbije ove godine dotira Fond PIO sa oko 2,2 milijarde dinara, ali da se ne zna za šta taj novac ide.
Dakle, kako naglašava, to udruženje je saglasno da najniže penzije treba da se povećaju i obezbede egzistencijalni minimum za penzionere, ali ne i da se pravi procentualna razlika.
„Protiv smo toga da se razlikuju procenti usklađivanja penzija, jer se to finansira iz izvornih prihoda Fonda PIO, oni se ne mogu koristiti da bi jednoj kategoriji penzionera povećavali u većem procentu nego ostalim. To se može raditi ako država tu razliku dotira iz budžeta, to bi bilo jedino pošteno“, zaključuje Tamburić.
Kada je reč o paketu pomoći koji Vučić pominje, njega to asocira „na kesu sa pirinčom, uljem, šećerom i brašnom“.
„To su paketi koje SNS deli siromašnim građanima i penzionerima i to traje samo dok se ne završe izbori. To je neverovatno vređanje građana kojima se na takav način navodno pomaže“, poručuje Tamburić.
Profesor ekonomije u penziji Božo Drašković za naš portal kaže da je sve to još jedna obmana.
„Poznata je stvar da Vučić seje optimizam među slojevima društva koji su najsiromašniji, gde spadaju svakako i penzioneri. To je slanje poruke da pokaže koliko je on dobar i vodi računa o penzionerima“, smatra on.
To je, prema njegovim rečima, poruka trgovine uticajem.
„Radi se o obmanjivanju ljudi, da ih u nekom trenutku, kada izbori budu raspisani, veže za sebe, odnosno za tu perspektivu i njegova obećanja, a u čemu ne mogu da mu pariraju studentski i građanski pokret. Tu nema suštinski nikakvih realnih proračuna za te svrhe“, upozorava Drašković.
To je, ukazuje on, formula koju Vučić stalno ponavlja.
„Nema tu ništa ozbiljno, njegov model vođenja ekonomske politike je propaganda i neutemeljeno obmanjivanje naroda. Istovremeno, on radi još jednu stvar – besomučno zadužuje zemlju uz usmeravanje novca u neproduktivne investicije kao što je Ekspo i posebno Nacionalni stadion“, naglašava Drašković.
Kad Vučić počne da sprovodi ovakve mere pomoći, kako kaže naš sagovornik, to je siguran indikator da će izbori biti vrlo brzo.
„To je mamljenje, kao kada pecaroši mame ribu. Bacaju neke mrvice da se one tu okupe da bi ih onda uhvatili. Time se i Vučić služi, namamljuje narod mrvicama da bi glasali, a to se zove kupovina naklonosti“, zaključuje Drašković.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


