Da li železaru očekuju još oštrije mere EU? 1Foto: EPA-EFE/FOCKE STRANGMANN

Pre nekoliko dana Udruženje proizvođača čelika EU – Eurofer poslalo je pismo Evropskoj komisiji sa zahtevom da odmah zaustave uvoz koji je prema njihovim tvrdnjama preplavio evropsko tržište i doveo u pitanje evropsku industriju čelika i hiljade radnih mesta u njoj.

U pismu se navodi da je do skoka u uvozu došlo nakon uvoznih carina koje su prošle godine uvele SAD, pa je tako EU postala mesto za damping viška čelika koji se u svetu proizvodi. Oni traže da se od 1. jula zaustavi taj uvoz.

Za nas je ovo važno jer je najveći izvoznik u 2018. godini bila upravo železara. Zahvaljujući najbržem rastu izvoza u Evropi od 38 odsto u prošloj godini i padu izvoza Fijata, smederevska železara u vlasništvu kineske HBIS grupe izbila je na čelo liste najvećih izvoznika sa 749,5 miliona evra.

Iako je prilikom donošenja odluke EU o stalnim kvotama i carinama na uvoz čelika nakon što su prošle godine donete privremene mere premijerka Ana Brnabić koja je vodila pregovore sa predstavnicima Evropske komisije dobila političke garancije da neće biti negativno pogođena uvođenjem kvota „tako da su srpska privreda i železara u Smederevu u vlasništvu kineske kompanije Hbis potpuno bezbedne“, statistički podaci mogli bi da ukazuju na drugačije stanje.

Prema analizama Makroekonomskih trendova nakon što je proizvodnja osnovnih metala u 2017. (nakon preuzimanja železare i od strane Kineza) bila povećana za 12,4 odsto, u 2018. za 10,6 odsto, pred kraj prošle godine usledio je pad proizvodnje. Prvo je u novembru rast iznosio svega 3,6 odsto da bi u decembru i januaru ove godine usledio pad od 14 odnosno 13 odsto na međugodišnjem nivou.

Urednik Makroekonomskih analiza i trendova Ivan Nikolić za Danas kaže da su tada procenili da je pad jednim delom uzrokovan i kvotama.

„Pored toga bio je kraj poslovne godine obeležen snažnim recesionim udarom na Nemačku i Italiju, pa pretpostavljam da su pale i narudžbine“, napominje on.

Nakon toga u februaru (kada su stupile na snagu mere EU) je ostvaren skroman međugodišnji rast proizvodnje osnovnih metala od 2,1 odsto, da bi u martu i aprilu proizvodnja ubrzala za 24,7 odsto i 14,9 odsto.

„Pitanje na koje još uvek nemamo konačan odgovor je pitanje uticaja kvota EU za čelik i njihov uticaj na našu proizvodnju“, navode analitičari MAT-a.

Sličnu sliku proizvodnji pokazuje i izvoz gvožđa i čelika. Prema podacima dobijenim od Republičkog zavoda za statistiku izvoz u januaru je bio za čak 75 odsto niži nego u istom mesecu prošle godine. Već narednog meseca izvoz se vratio na nivoe blizu prošlogodišnjim. U februaru je izvezeno čelika za 69,8 miliona evra što je 4,3 odsto manje nego u februaru prošle godine, u martu je stigao bio 3,9 odsto manji, a u aprilu svega 1,1 odsto manji nego prošle godine. Ukupno je u prva četiri meseca ove godine izvoz bio manji nego u istom periodu prošle godine za 32 miliona evra.

Juče nismo dobili odgovor od HBIS-a na pitanje da li ih kvote i carine EU pogađaju, ali su oni ranije komentarišući poslovanje u prvom tromesečju saopštili da je obim isporuke gotovih proizvoda u prvom kvartalu iznad plana za ovu godinu, a primakao se obimu plasmana u istom periodu prošle godine.

„Nažalost, Srbija je potpala pod sistem kvota Evropske komisije, pa je samim tim Hbis Srbija prinuđena da posluje u datim okolnostima, što otežava i plasman naših proizvoda na tržište Unije“, saopštili su za medije iz ove kompanije.

Železara Hbis u prvom tromesečju proizvela je 437.000 tona čeličnih odlivaka, odnosno šest odsto više nego u istom periodu lane.

Željko Veselinović, predsednik sindikata Sloga, ističe da nema značajnijeg smanjenja proizvodnje u Železari Smederevo i ona se kreće od 120.000 do 150.000 tona mesečno. „Proizvodnja može da varira u zavisnosti od remonta ili vodostaja Dunava, ali ne zato što nema posla. Tih 150.000 tona mesečno je maksimum železare za koju je osposobio još US Stil dok je upravljao njom“, objašnjava Veselinović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari