Dug put do obeštećenja od deset miliona eura

To praktično znači da su ljudi u vlasti, ili oni bliski vladajućim strukturama, uspeli odmah nakon usvajanja Zakona o povraćaju imovine, da naplate svoja potraživanja i to odjednom u gotovini, dok su oni koji nemaju „dobre veze“ prisiljeni da dugo čekaju na rešenje, a još duže na novčanu nadoknadu. I mada je budžetom Crne Gore za 2014. godinu, za obeštećenje bivših vlasnika koji su to pravo ostvarili zaključno sa 31. decembrom 2013, opredijeljeno 2,2 miliona eura, to nije dovoljno da se svi namire. Koliko je situacija alarmantna govori i podatak da je Fondu za obeštećenje dostavljeno 1.360 konačnih rešenja, kojima je utvrđeno pravo na obeštećenje bivših vlasnika ili njihovih naslednika, pri čemu vrijednost te imovine iznosi oko 211 miliona eura. Zbog nedostatka novca isplata se odvija u ratama, dvaput godišnje, i sada je svima jasno da će to potrajati nekoliko godina, zavisno od visine naknade koja treba da bude isplaćena bivšem vlasniku, ili nasledniku. U većini slučajeva rok za isplatu je do deset godina.

   Da restitucija neće svim oštećenima doneti adekvatnu naknadu toga su svi koji su ušli u ovaj proces bili svjesni. Ali slučaj porodice Zuber sa Cetinja, čiji su se naslednici obratili redakciji Danasa, po mnogo čemu je specifičan. Prema procjeni porodice Zuber vrijednost cjelokupne imovine Laleta Zubera i njegove supruge Anastazije Gregović, koja im je oduzeta u periodu od 1948. do 1958. godine, iznosi 67,5 miliona eura, dok je finansijski stručnjak Ministarstva finansija procijenio da vrijedi 10,3 miliona eura. I mada nijesu zadovoljni procijenjenom vrijednošću imovine naslednici, sin Ivan Zuber i kćerke Dijana Deklić (italijanska državljanka) i Lidija Ranganač (državljanka SAD), predali su, 2012. godine, zahtjev za kompenzaciju, ali ih, kako tvrde, u ostvarivanju svog prava sprečava Fond za obeštećenje i Zaštitnik državne imovine Crne Gore. Odbijen je i njihov zahtjev za fizički povraćaj imovine jer to nije predviđeno crnogorskim zakonom koji štiti prestižne građevine a takav tretman ima i nekoliko zgrada u ranijem vlasništvu te porodice.

Međutim, porodica ukazuje na nedoslednost i zakonskih rešenja i institucija, s obzirom na to da se ne zabranjuje privatizacija zgrada zaštićenih zakonom. Tvrde, takođe, da je cjelokupni prihod od prodaje njihove nekadašnje imovine otišao državi „iako zakon predviđa da 20 odsto zarade dobijaju prvobitni vlasnici kako bi im se kompenzovalo pravo na povraćaj imovine“. Porodica Zuber ima zamjerke i na institucije iz Brisela i podsjećaju da je povraćaj imovine nekadašnjim vlasnicima jedan od uslova za ulazak Crne Gore u EU. Porodica je poslala dvije peticije Evropskom parlamentu, od kojih se jedna odnosi na nekorektno sprovođenje Zakona o povraćaju imovine, a druga na nezakonitu privatizaciju, a njihov slučaj prate italijanska i američka ambasada u Podgorici.

Komenatar Fonda za obestećenje i Zastitnika državne imovine Crne Gore u vezi sa tvrdnjama porodice Zuber – nijesmo dobili. Naime, u Komisiji za povraćaj imovine u Baru, koja je nadležna za ovaj slučaj jer pokriva cijelo Crnogorsko primorje a gro imovine porodice Zuber nalazio se u Baru, Ulcinju, Kotoru, Budvi, kazali su nam da su „počeli godišnji odmori, te da bi na odgovor trebalo čekati nekoliko dana i da je neophodno da se obratimo pismeno, i to isključivo putem faksa“. Vremena za izjavu nije imala ni zaštitnik imovine Mirjana Milić, čija nas je saradnica uputila na Komisiju u Baru.

Od ukupno 10.847 zahtjeva koliko je u Crnoj Gori podnijeto za povraćaj (ili obeštećenje) imovine oduzete nakon Drugog svetskog rata, na kraju prošle godine riješeno je 5.780 ili 53 odsto predmeta. U Ministarstvu finansija procjenjuju, pozivajući se na dinamiku rada nadležnih komisija, da je taj procenat premašio 60 odsto, mada podaci nijesu obrađeni. U broj riješenih zahtjeva uračunati su i odbijeni zahtjevi bivših vlasnika kojima imovina neće biti vraćena, niti mogu da računaju na obeštećenje. Podaci takođe govore da je bivšim vlasnicima isplaćeno više od 24 miliona eura, a u obveznicama više od 96 miliona eura.