Inflacija veća za siromašne nego za bogate 1Foto: EPA-EFE/SHAWN THEW

Na ekonomiju celog regiona Evrope i Centralne Azije uticao je rat u Ukrajini, ali se procenjuje da će ekonomski rast biti veći od očekivanog i da iznosi 1,4 odsto umesto ranije predviđanih 0,1 odsto, navodi se u izveštaju Svetske banke za ovaj region.

„Usled naglog porasta potrošačkih cena, i to naročito hrane i energenata, srednja godišnja stopa inflacije dostigla je krajem 2022. na tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju Evrope i Centralne Azije 15,9 odsto, što predstavlja najviši nivo u proteklih 20 godina kao i najvišu stopu zabeleženu među svim regionima u razvoju“, kažu u Svetskoj banci dodajući da je pre 2021. godine prosečna inflacija u regionu bila četiri odsto.

Ukrajinska ekonomija zabeležiće rast od 0,5 odsto nakon ogromnog pada od 29,2 odsto prošle godine. Oni podsećaju na nedavne procene Svetske banke da su troškovi obnove i oporavka Ukrajine sada dostigli 411 milijardi dolara, što je više nego dvostruko veći iznos od ukupne vrednosti ekonomije Ukrajine iz 2021, pre izbijanja rata.

Takođe, zemljotresi u Turskoj su napravili štetu od oko 34,2 milijarde dolara ili četiri odsto BDP-a ove zemlje.

SB ukazuje i na štetan uticaj inflacije na standard, posebno siromašnijeg dela stanovništva. Utvrđeno je da je za najsiromašnijih 10 odsto građana inflacija bila za dva procentna poena viša nego za najbogatijih 10 odsto.

Ta razlika je premašila je pet procentnih poena u pojedinim zemljama regiona
kao što su Moldavija, Crna Gora i Severna Makedonija.

„Inflacija umanjuje realnu vrednost prihoda pojedinaca – a visoka inflacija ima daleko veći uticaj na najsiromašnije nego na najbogatije segmente stanovništva“, kazao je Ivajlo Izvorski, glavni ekonomista Svetske banke za region Evrope i Centralne Azije.

„Kako bi se bolje zaštitile osetljive grupe i podstakao rast, pri izradi javnih politika u obzir bi trebalo uzeti različite efekte inflacije na populacije sa različitim prihodima i koristiti preciznije pokazatelje za merenje stvarnih troškova koje zbog visokih cena trpe najsiromašniji“, dodao je Izvorski.

Ako se pri definisanju javnih politika ne budu uzele u obzir razlike u stopama inflacije sa kojima se suočavaju domaćinstva, podrška osetljivim grupama lako može biti neadekvatna, a takve mere se mogu pokazati kako neefikasnim, tako i nedovoljno delotvornim, navodi se u izveštaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari