Jovanović: Ne zna se šta su Srbija i Mađarska dogovorile - Rafinerija će raditi, ali do kada? 1Foto: Shutterstock/Vladimir Tereshkov

Ekonomski ekspert Branimir Jovanović, komentarišući pregovore o prodaji NIS-a, kaže da je veći problem što javnost ne zna šta su Srbija i Mađarska dogovorile i što se ne zna „kakvi su dogovori u vezi značajnih pitanja za srpsku privredu“.

Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović objavila je da je Srbija sa MOL-om zatvorila sva otvorena pitanja i postigla kompromis kada je u pitanju ugovor akcionara u vezi sa mađarskim otkupom većinskog udela u NIS, koji je pod američkim sankcijama.

Ukoliko Gaspromnjeft napravi dogovor sa MOL-om o prodaji 56,15 odsto udela u NIS-u, a američka Kancelarija za kontrolu strane imovine odobri tu transakciju, država Srbija kupiće pet odsto akcija u NIS-u, što će joj dati dodatna prava kada je u pitanju donošenje ili blokiranje važnih odluka, navela je ministarka.

Prema njenim rečima, mađarska strana se obavezala da će Rafinerija u Pančevu nastaviti da radi kao i do sada, sa najmanje istim prosečnim godišnjim kapacitetima kao u poslednje četiri godine pre uvođenja američkih sankcija, čime će biti zadovoljeno domaće tržište naftnih derivata. To je bilo jedno od ključnih pitanja za srpsku stranu, kazala je ministarka i istakla da je ponosna zbog tog dogovora.

Jovanović za N1 objašnjava šta je ono što javnost treba da zna.

„To što američka vlada produžava rok, verovatno smatraju da će doći do rešenja. Javnost treba da zna šta ovaj dogovor Srbije i Mađarske podrazumeva. Ministarka je rekla da će Rafinerija u Pančevu nastaviti da radi, ali nije rekla koliko dugo, na koji rok. Glavna pitanja se odnose na dogovor koji je Srbija dogovorila sa Mađarskom“, objašnjava sagovornik N1.

Značajna pitanja za Srbiju su dogovorena, ukazuje ekonomski ekspert, a javnost, dodaje, ne zna šta je tačno dogovoreno.

„Glavno pitanje je šta će biti sa Rafinerijom. Kada je MOL preuzeo hvatsku Inu, zatvorili su rafineriju… To se stalno dešava u regonu, žele da proizvode više kod sebe. Rekli su da je postignut dogovor da radi, ali ne koje je to vreme. Postoji i pitanje da li će Mađarska sada da uvozi preko Janafa umesto iz Rusije. Značajna pitanja za srpsku privredu su dogovorena, a ne znaju se dogovori“, ukazuje on.

MOL je saopštio da je dobio licencu OFAC-a kojom joj je omogućeno da nastavi pregovore sa Gaspromom o kupovini većinskog vlasničkog udela u NIS-u do 31. jula 2026. godine.

OFAK je prethodno produžio operativnu licencu i Naftnoj industriji Srbije za još 30 dana.

Ekonomski ekspert dalje objašnjava da rast srpske privrede usporava.

„Stanje u srpskoj ekonomiji nije dobro, ni solidno… Rast BDP od 3 odsto na godišnjem nivou je lažna brojka. Ako pogledate kvartalni rast, on je samo 0,2 odsto. To znači da srpska privreda u prvom kvartalu nije uopšte porasla u odnosu na poslednji kvartal prošle godine. To je na godišnjem nivou rast manje od jedan odsto“.

Srpski rast je, kako ističe, usporio.

„Stanje je takvo dve godine. Prvi razlog je domaća politička kriza, a veći problem je globalna neizvesnost, što je razlog usporavanja srpske privrede pad stranih investicija od 30, 40 odsto. To se desilo zbog trgovinskog rata, dešavanja u svetu“, navodi dalje.

Srbija je, kaže, zavisna od stranih investicija i malo se oslanja na domaće.

„Nije to samo problem srpske privrede, ali je kod nas izraženiji jer je Srbija zavisnija od stranih inveticija nego zemlje u regionu“, dodao je.

Prema njegovim rečima, ono što nedostaje su domaće privatne investicije.

„Srbija je među najnižim u Evropi po domaćim investicijama. Strana kompanija profit uglavnom iznese iz države, dok ih domaće uglavnom čuvaju u državi. Problem je politička strana stranih investicija… Na neki način tako kupujete podršku stranih faktora, EU vas politički podržava. On ne samo da nema ekonomski potencijal, nego ima i veliku socijalnu i politilčku cenu, da se održava autoritarni režim“, istakao je naš sagovornik.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je ekonomske mere među kojima ključno mesto zauzimaju jednokratna davanja za penzionere. Visina poklona, kako ga naziva Vučić, zavisiće od visine penzije, a kreće se od 35.000 dinara, preko 27.500 dinara do 20.000 dinara.

On je prestavio i mere koje se odnose na smanjenje troškova za lekove za sve građane koji primaju redovnu terapiju, navodeći da će njima, prema proceni države, biti obuhvaćeno od 2,5 do tri miliona građana.

“To je predizborni Deda Mraz, paketić. Svi očekuju izbore. Uvek pred izbore se daju ovakvi pokloni. Nema tu dileme da je to pokušaj da se kupe glasovi. Vidite da se podrška odnosi samo na penzionere koji su glasači vladajuće stranke i siromašne koji se lako mogu kupiti“, zaključio je Jovanović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari