Ko se bori za državni, a ko za partijski sistem? 1foto EPA-EFE/MAANSI SRIVASTAVA

Prolećni sastanak MMF-a i Svetske banke ove godine došao je svega petnaestak dana nakon objave uvođenja ogromnih carina, skoro pa celom svetu, od strane SAD i njenog predsednika Donalda Trampa.

U narednim danima usledio je haos na tržištima i najveći neprijatelj biznisu, neizvesnost.

Kao rezultat MMF i Svetska banka smanjile su prognoze privrednog rasta za ceo svet i većinu zemalja pa i za Srbiju.

Na sastanku u Vašingtonu nalaze se i predstavnici Srbije, guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković i ministar finansija Siniša Mali.

Oni tamo imaju težak zadatak. S jedne strane moraju da uvere MMF, ali još važnije investitore, što u biznis, što u državne obveznice, da je srpska ekonomija stabilna, da je privredni rast visok i održiv, da smo finansijski stabilni i otporni na šokove koji dolaze spolja. Ovo je važno, jer svaka sumnja u ekonomsku stabilnost znači skuplje zaduživanje i veći teret za budžet, kao i manje stranih direktnih investicija, jednog od glavnih stubova ekonmske politike u poslednjih skoro pa 15 godina.

S druge strane, što se posebno vidi u saopštenjima ministra finansija Siniše Malog, vidi se da imaju i drugi zadatak, reklo bi se suprotan od ovog prvog. Treba prikazati kako studentski protesti i blokade fakulteta ruše ekonomiju, ugrožavaju plate i penzije, ugrožavaju privredni rast. Poziva ministar iz Vašingtona da se prizovemo pameti, dve rečenice ispod tvrdnje da ćemo ove godine imati privredni rast među tri najveća u Evropi.
Ono što nema u saopštenjima ministra niti u akcijama predstavnika Vlade je namera da se konačno počne uspostavljati pravna država. To znamo po tome što već skoro šest meseci se ne ispunjavaju studentski zahtevi, koji traže upravo to-pravnu državu.

Da isti zakon važi za sve jednako.

Možda deluje apsurdno da u 2025. godini tražimo, suštinski istu stvar koju su tražili engleski vlastelini u 13. veku. Da kralj i njegova vlada ne budu iznad zakona.

Iako na prvi pogled možda ne deluje tako, ovo je ključno ekonomsko pitanje. Samo primena zakona jednako na sve može osloboditi investicije privatnog sektora. Kada vlasnici domaćih firmi budu gledali samo kako da budu konkurentniji i ponude bolji proizvod, a ne kako da dođu do veze i podmite nekog da dobiju posao od države ili bar da se ne nađu na udaru interesnih grupa pod formalnom ili neformalnom zaštitom države, može se očekivati održivi ekonomski rast i još važnije razvoj.

Umesto toga, imamo izjavu predsednika Republike u kojoj kaže kako ga je brat kritikovao da umesto što je vodio računa o ekonomiji, o ljudima, da imaju veće plate i o tome gde će se šta graditi, da je trebalo da vodi računa o sistemu, da im se ne bi desilo ono što se dešava. Deluje da predsednik nije mislio na državni, nego na partijski sistem.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari