Stočar iz Kovilja: Evakuacija stoke sa krčedinske ade još nije završena, oko 100 konja izašlo iz obora 1Foto FoNet Marko Dragoslavić

Milenko Plavšić vlasnik stada krava i konja, koji su zarobljeni na krčedinskoj adi zbog visokog vodostaja Dunava, još nije uspeo da preveze svu stoku na svoje imanje u Kovilju, jer ne može da pohvata konje koji su, zbog polomljene ograde na oborima, izašli napolje i slobodno se kreću pašnjacima.

On je za Betu danas rekao da mu je u ovom trenutku prioritet da evakuiše još pet krava, koje su iscrpljene zbog hladnoće.

„Još nismo uspeli da pohvatamo oko 100 konja koji su zbog polomljene ograde izašli iz obora. Krave bih mogao da prevezem skelom, koju sam kupio sa još nekoliko vlasnika stoke koji je uzgajaju na svojim imanjima na adi, ali su je ukrali ljudi, bliski biznismenu iz vlasti, članu Srpske napredne stranke“, rekao je Plavšić.

Prošle nedelje je, skelama Vojvodinašuma koja je pritekla u pomoć, prevezeno oko 100 krava rase podolsko ili sivo-stepsko goveče, koje su genetski resurs Srbije.

Plavšić je rekao da je juče pola dana izgubio u policiji Inđije gde je davao izjavu pošto je prijavio da su mu „izvesna lica zabranila da na vreme evakuiše stoku dok je vodostaj bio mali, ukrali skelu kojom je prevozio stoku i polomili ogradu na oborima“.

„To mi nije bio prvi put da sam bio u policiji, već ne znam koji put“, rekao je Plavšić.

Policija ga je, kako je rekao, više puta upućivala da pomoć zatraži u tužilaštvu, pošto, kako su rekli, oni nisu nadležni.

Plavšić je rekao da su zbog iscpljenosti do sada uginule četiri krave, a da pojačanom ishranom sada pokušava da oporavi preostale.

Dodao je da poseduje oko 100 konja, domaćih i mešanaca, a da ne zna tačan broj jer ih kradu dok su na ispaši na adi, gde ih izvodi već desetak godina.

Plavšić je rekao da na tom rečnom ostrvu ima stoke više vlasnika i da i sam ima nekoliko jutara zemlje za ispašu, ali da mu probleme pravi „biznismen iz vlasti i član Srpske napredne stranke“.

Plavšić je rekao da je do 2018. godine sve funkcionisalo bez problema, da su konji i goveda boravli na krčedinskoj adi, na zemljištu koje je njegovo.

Podolska goveda su stara i danas retka rasa, prepoznatljiva po velikim rogovima u rasponu i do metar i po, sa crnim repovima.

Krčedinska ada je jedno od najvećih prirodnih dunavskih ostrva, nastalo pomeranjem toka reke na jug, kada je Dunav presekao sopstveni meandar i formirao ostrvo.

Ada se proteže preko puta Krčedina, sela u Sremu, u opštini Inđija. Sa južne strane ade je glavni tok Dunava, a sa severa je stari tok koji se naziva Dunavac.

Površina Krčedinske ade je 8,8 kvadratnih kilometara, a njen suvi deo varira, u zavisnosti od visine vodostaja Dunava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari