izbori foto Miroslav DragojevićFoto: Miroslav Dragojević

Vanredni izbori u Srbiji na jesen mogli bi da uspore srpsku privredu i zakonodavne aktivnosti, jer je u izbornim godinama beležen pad stope privrednog rasta i do pet puta, naspram godina u kojima građani nisu izlazili na birališta, pokazale su analize NALED-a bazirane na podacima zvanične statistike.

NALED danas u svom biltenu podseća da je od prethodnih izbora prošlo tek nešto više od godinu dana i da se već govori o novim, dok je od 2012. do 2022. u Srbiji bilo šest godina sa republičkim, parlamentarnim i predsedničkim izborima i pet godina bez izlaska na birališta.

Prosečna stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u godinama bez izbora iznosila je 4,2 odsto i bila je i pet puta veća nego u godinama kada je izbora bilo 0,75 odsto, objavio je NALED.

„Očekujem da eventualno raspisivanje izbora neće imati većeg uticaja na performanse privrede, a u meri u kojoj taj uticaj bude postojao, da će biti blago negativan. S druge strane, lako su predvidivi efekti na donošenje zakona i aktivnost javne uprave“, kazao je direktor za konkurentnost i investicije u NALED-u Dušan Vasiljević.

Prema njegovim rečima, može se očekivati suspenzija donošenja zakona na oko šest meseci, pad intenziteta aktivnosti državne uprave u obavljanju svakodnevnih poslova i kratkotrajno povećanje javnih rashoda da bi se pridobili različiti segmenti biračkog tela.

„To za efekat može da ima i blagi stimulans privrednoj aktivnosti na kraći rok, i potencijalno izazov na duži rok, kada bude trebalo nadoknaditi sredstva koja su kao podrška kampanji usmerena na neproduktivne namene“, naveo je on.

Vasiljević je ukazao i da je izostanak reformi poslovnog okruženja ono što je obeležilo 2022. koja je bila izborna godina, što smatra da je bila velika prоpuštena šansa, jer desetine dobrih inicijativa dugo čeka na usvajanje.

„Nadamo se da se takav scenario neće desiti i ove godine“, istakao je Vasiljević.

Podsetio je da će NALED na jesen objaviti novi Regulatorni indeks Srbije (RIS), izveštaj koji meri kvalitet donošenja i sprovođenja propisa (stepen realizacije plana donošenja zakona, uključenost zainteresovanih strana, merenje i praćenje efekata zakona na privredu, sprovođenje propisa i drugo).

Vasiljević je naveo da je regulatorno okruženje u prethodnom RIS-u za 2021/22 dobilo ocenu 47 od maksimalnih 100, „što pokazuje da smo tek na pola puta od željenog standarda“.

Jedan od najupečatljivijih podataka, kako je ocenio, jeste da je Vlada Srbije u 2021. imala u planu donošenje 397 zakona od čega je usvojeno 86, navedeno je u saopštenju.

„Iako je reč o tek petini ostvarenog cilja, to je bolji rezultat nego u 2020. koja je bila i izborna i kada je usvojeno tek 11 odsto planiranih zakona“, kazao je on.

S druge stane, Vasiljević ne očekuje da će potencijalni izbori imati veći uticaj na planove privrede, jer se ne prave polazeći od izbornih ciklusa, koji su kod nas relativno nepredvidljivi.

Prema neposrednim svedočenjima investitora, dodao je on, politička stabilnost i predvidljivost su među najznačajnijim pozitivnim karakteristikama poslovnog okruženja.

„Kod privrednika ne opažam očekivanje da izbori, ako do njih dođe, niti donesu razrešenje ključnih neizvesnosti koje boje poslovno okruženje niti da dovedu u pitanje osnovne pravce ekonomske politike. Tako da ne bih rekao da su privrednici u iščekivanju oko toga da li će do izbora doći“, naveo je Vasiljević.

Članovi NALED-a su, kako je podsetio, krajem prošle godine predstavili Vladi Srbije predlog 35 mera za unapređenje uslova poslovanja, koje smatraju prioritetnim za ubrzanje ekonomskog rasta, razvoj privrede i privlačenje investicija, veću efikasnost javne uprave, otvaranje radnih mesta i bolji standard građana. Ove mere nisu još realizovane.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari