
Narodna banka Srbije je reagovala na tekst „Šta sve banke rade, a ne bi smele: Uslovljavanja za zahteve za kredit, naknade za čekove…“ objavljen na portalu Danas.rs.
„Naime, u našem odgovoru na pitanja koja ste nam dostavili, a u vezi sa objavom Udruženja „Efektiva“, a koji smo vam blagovremeno dostavili nedvosmisleno piše da je svih pet slučajeva nepoštene poslovne prakse ili nepravičnih ugovornih odredbi koji su kako ste naveli objavljeni na sajtu Efektive, slučajevi koje je utvrdila NBS, a ne Efektiva, i da su svi ti slučajevi objavljeni u martu 2022. godine u Izveštaju o radu za period 2019. -2021., i kada je održana konferencija za medije, tim povodom. Ovo navodi, ili kako ih vi u članku nazivate tvrdnje, su lako proverljivi, jer smo Vam dostavili link, gde se taj izveštaj nalazi od marta 2022. godine, a održana je i konferencija na koju su pozvani svi mediji pa i Vaš, a postoji i snimak celokupne konferencije. Vi pak u tekstu navodite da je NBS objavila izveštaj o pritužbama, a da je Efektiva to dopunila primerima nepoštene prakse. Ako niste razumeli iz našeg odgovora, još jednom Vam ponavljamo, slučajeve koje je navela Efektiva je preuzela iz izveštaja i odgovora NBS na njihov zahtev, i to od reči do reči, bez navođenja izvora.
Zatim, kada citirate naš odgovor u kojem smo Vam to jasno napisali i dokumentovali, vi navodite „NBS tvrdi“. Mi ne tvrdimo, nego je to činjenica koju ste mogli da proverite, a pored izveštaja postoje i brojni akti u vezi sa tim postupcima koji su vođeni (rešenja, dopisi, nalazi). Budući da ti akti u skladu sa propisima sadrže podatke koji su označeni određenim stepenom tajnosti, uz potpisivanje odgovarajuće izjave možete ostvariti uvid, kako bi se uverili.
Na tu neistinu, dodaje se izvrtanje istine zastupnika Efektive, koji tvrdi da NBS to nije objavila nego su oni saznali na osnovu zahteva za informacijama od javnog značaja. Tačno je da je Efektiva dostavila takav zahtev, ali samo zato što nisu najpre pogledali sajt NBS, na kome su informacije koje su zahtevali već bile objavljene dve i po godine pre nego što su te informacije tražili. Oni su dakle saznali na osnovu zahteva zato što ne čitaju izveštaje.
U svakom slučaju, iz izjave predstavnika udruženja jasno se vidi da je njegov interes da se korisnici podstaknu da tuže banke kako bi navodno dobili povraćaj sredstava (cca. do par stotina dinara u slučaju čekova), a koja su nesrazmerno manja od potencijalnih advokatskih troškova (minimum oko 22.500). Otud se u toj njegovoj izjavi, u poslednjoj rečenici kaže, „dakle sudski spor je jedini način da se klijenti banka obeštete“. Pritom, očigledno udruženje ne razlikuje nepoštenu prasku od nepravičnih ugovornih odredbi, kao i njihove posledice, kao i to da u većini ovih slučajeva korisnici nisu ni pretrpeli bilo kakvu štetu.
Takođe, da li dolikuje da se u obradi jedne ovakve teme objavljuje ulični jezik „to je odrađeno ispod žita“?
Ukazujemo Vam da NBS sprovodi postupak u skladu sa propisima, a propisi su takvi da se detalji iz tih postupaka ne mogu u celini objaviti. To je praksa većine supervizora u EU. Opet ti propisi su jednim delom takvi, jer treba da spreče da privatni interesi ugroze teško stečenu stabilnost finansijskog sistema.
S tim u vezi, NBS u oblasti zaštite korisnika može u svakom trenutku da poredi svoje rezultate sa supervizorima u zemljama EU. To sada mi zaista tvrdimo (jednim delom možemo i da dokažemo) jer dobro poznajemo uporednu praksu i održavamo kontakte sa supervizorima iz zemalja EU“.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.