RSE: Pojedinci i firme sa "crne liste" SAD iz budžeta Srbije dobijaju milionske poslove 1 Foto: EPA/MATTHIAS BALK

Pojedinci i firme sa „crne liste“ Sjedinjenih Američkih Država, kojima je Vašington uveo sankcije zbog sumnji na međunarodni organizovani kriminal, iz budžeta države Srbije dobijaju milionske poslove, pokazuje istraživanje Radija Slobodna Evropa (RSE).

Sankcije američkog ministarstva finansija, koje su u decembru 2021. uvedene protiv 13 građana Kosova srpske nacionalnosti i preko 20 sa njima povezanih firmi označenih da su deo koruptivne mreže, nisu obavezujuće za druge države.

Ipak, firme nakon objavljivanja „crne liste“ Vašingtona nisu dobile poslove od Vlade Kosova, ali zvanični Beograd sarađuje sa njima.

Srbija, koja na Kosovu finansira svoje paralelne institucije – opštine, škole i bolnice, od uvođenja američkih sankcija do jula 2022. dodelila je jednoj od tih firmi više od 20 poslova, vrednih preko 7,5 miliona evra.

U pitanju je preduzeće „Rad 028“ iz Zvečana na severu Kosova, čiji je vlasnik Radule Stević.

Dok bageri i mašine rade, ime Stevićeve firme nalazi se na tablama gradilišta širom severa Kosova, uz grb Srbije i obrise budućih objekata koji su sada pod građevinskim skelama – poput sedišta Univerziteta u Severnoj Mitrovici.

A samo u jednom danu Stevićevoj firmi je poveren posao vredan preko 4 miliona evra – izgradnja deset stambenih zgrada u Severnoj Mitrovici i dve u Zvečanu.
I Stević i njegova preduzeća su pod američkim sankcijama zbog navodne povezanosti sa Zvonkom Veselinovićem.

SAD su Veselinovića označile kao vođu organizovane kriminalne grupe i jednu od najozloglašenijih koruptivnih figura na Kosovu, a Milana Radojičića kao njegovog zamenika.

Firme u vlasništvu Zvonka Veselinovića i Milana Radoičića, prema dokumentima koji su dostavljeni RSE, nisu ugovarale poslove na Kosovu koji su plaćani iz budžeta Srbije, ni pre ni posle američkih sankcija.

Ipak, milionski poslovi i nakon američkih sankcija dodeljeni su im u Srbiji. Pet ugovora za sanaciju lokalnih kolovoza na jugozapadu države dobila je njihova firma „Novi Pazar put“, dok „Betonjerka Aleksinac“ za državnu Elektroprivredu Srbije proizvodi stubove za dalekovode.

Od 10 evra do ‘prvog miliona’ – za godinu dana

Šta sve možete sa hiljadu dinara, odnosno oko 10 evra?

Sa tim početnim kapitalom je preduzetnik Radule Stević u Zvečanu otvorio građevinsku firmu „Rad 028“, u januaru 2014. godine, podaci su privrednog registra Srbije.

A samo godinu dana nakon osnivanja firme sa skromnim kapitalom, počeo je da osvaja velike tendere. U najvećem broju slučajeva, firma „Rad 028“ bila je jedina koja se javila na konkurs paralelnih struktura Srbije na Kosovu.

Poslovi, mahom na severu Kosova, plaćali su se iz budžeta Srbije. Samo 2015. godine sklopljeni su ugovori vredni gotovo milion evra.

U spisku javnih nabavki za 2015. godinu, u koje je RSE imao uvid, beleže se poslovi vredni najmanje 950 hiljada evra – najviše u Severnoj Mitrovici – od izgradnje stanova u naselju Bošnjačka Mahala, tri kuće i jednog vrtića, do sanacije studentskog doma „Priština“.

Poslovi na Kosovu, kako je uređeno odlukom Vlade Srbije, oslobođeni su poreza na dodatu vrednost (PDV), koji iznosi 20 posto.

Kako se od deset evra kapitala dolazi do milionskih poslova – pitanje je ostalo bez odgovora, jer na pozive i poruke Radija Slobodna Evropa Radule Stević nije odgovarao. Tako je izostala i Stevićeva reakcija na nezvanične navode da je povezan sa Milanom Radoičićem i Srpskom listom i da se tenderi na severu Kosova nameštaju.

Na pitanja o tenderima nisu odgovorili ni Kancelarija za Kosovo Vlade Srbije i četiri opštine sa severa Kosova, koje su deo paralelnih institucija Srbije.

‘Rad’ radi za državu Srbiju, ugovori rastu

Prihodi „Rada“ i ugovori sa državom Srbijom rasli su i u narednim godinama.
Firma je sa paralelnim institucijama na Kosovu koje posluju u sistemu Srbije od 2016. do 2019. godine sklopila poslove vredne najmanje 8,5 miliona evra, pokazala je analiza Radija Slobodna Evropa.

Da je svaka godina bila „sve bolja“, ilustruju godišnji bilansi tih ugovora – od poslova vrednih 573 hiljade evra tokom 2016. godine, došlo se do 5,2 miliona evra za 2019. godinu, podaci su koje je Kancelarija za javne nabavke Srbije dostavila RSE.

Studentski centar „Priština“ u Severnoj Mitrovici bio je jedan od ključnih projekata tokom te četiri godine, sa ulaganjima od preko 685 hiljada evra, a „Rad“ je dobijao i još različitih ugovora – od sanacije kolovoza na severu Kosova, preko izgradnje stanova, do nabavke računarske opreme za univerzitet.

Krajem 2019. godine, u decembru, „Radu“ je poverena i izgradnja fudbalskog stadiona u Severnoj Mitrovici – ugovor vredan 1,3 miliona evra.

Te godine je na čelu gradskog fudbalskog kluba „Trepča“ i Fudbalskog saveza Kosova u srpskom sistemu bio Milan Radoičić.

Na mestu zastupnika FK „Trepča“, Radoičića je 26. septembra 2019. godine zamenio (tadašnji gradonačelnik Severne Mitrovice i predsednik Srpske liste) Goran Rakić, a Radoičić je 28. novembra 2019. godine prestao da bude i zastupnik Fudbalskog saveza.

Završetak izgradnje stadiona, prema ranijoj izjavi lokalnog zvaničnika Aleksandra Spirića, bio je planiran za prvu polovinu 2022. godine. Ali, na mestu budućeg stadiona trenutno je bager koji raščišćava livadu obraslu u korov. Stadiona nema.

U pandemiji korona virusa biznis ‘cveta’

Pandemija korona virusa, čini se, nije usporila procvat firme Radula Stevića. Finansijski izveštaj „Rada 028“ za 2020. godinu, koji je dostavljen Agenciji za privredne registre Srbije, pokazuje prihode nešto veće od 15 miliona evra.

A podaci Uprave za trezor, koje je analizirao RSE, pokazuju da mu je tada najveći klijent bila država Srbija. Iz državne kase firmi je 2020. godine isplaćeno najmanje 13,3 miliona evra.

„Rad 028“ je, prema zvaničnim podacima, te godine prosečno imao 17 zaposlenih.

Koji poslovi su sklopljeni 2020. godine?

Sedam ugovora sa opštinama na severu Kosova, iz srpskog budžeta, sklopljeno je i tokom vanrednog stanja zbog pandemije korona virusa, između marta i maja 2020.

Pored ostalih, „Rad 028“ je angažovan na izgradnji kuća u Zubinom Potoku, osnovne škole u Drenu, kružnog toka u Severnoj Mitrovici i sanaciji lokalnih puteva.

Iste godine, sa završetkom vanrednog stanja, „Radu“ su povereni i opremanje učeničkog doma u Lešku, izgradnja četiri četvorospratnice u Severnoj Mitrovici, novog mosta preko reke Ibar i kapele na groblju u Velikom Rudaru, ali i nabavka opreme za proizvodnju rakije za manastir Duboki Potok.

Zbog pandemije se ukazala potreba i za još jednim objektom – laboratorijom za PCR testove u Zdravstvenom centru u Severnoj Mitrovici. Firma „Rad“ ovaj posao, vredan sto hiljada evra, dobija bez konkursa.

Preko 60 ugovora, vrednih najmanje 20 miliona evra – bilans je poslovanja Radula Stevića sa državom Srbijom tokom 2021. godine, pre nego što su 8. decembra Sjedinjene Američke Države njemu uvele sankcije.

Koji poslovi su sklopljeni 2021. godine?

Od „Rada 028“ srpske institucije na severu Kosova imale su različite nabavke – sadnice, građevinski materijal za renoviranje kuća, traktore, zamenu stolarije, kancelarijski nameštaj i pčelarsku i vinarsku opremu.

Firma je angažovana i na asfaltiranju lokalnih puteva i ulica i izgradnji kuća i strujne mreže na severu Kosova i izgradnji mosta na Ibru u selu Dren.

U Severnoj Mitrovici ugovoreni su izgradnja sedam stambenih zgrada, novog sedišta Univerziteta, rekonstrukcija zgrade fizikalne medicine u bolničkom kompleksu i završetak „interaktivnog multimedijalnog centra“.

A od sankcija do jula 2022, pored milionskog ugovora za izgradnju stambenih zgrada, „Rad“ je ugovorio preko 20 poslova.

To su, pored ostalih, renoviranje ambulante u Sočanici, sportski centar sa rafting stazom u Zubinom Potoku, vrtić u naselju Badovac i nabavka agregata za zdravstveni centar u Severnoj Mitrovici.

‘Rad’ dobijao novac i iz budžeta Kosova

Radule Stević je i iz budžeta Vlade Kosova dobijao novac za projekte preko dve firme otvorene u kosovskom sistemu, „Rad D.O.O“ i „P.T.P Rad“, pokazuju podaci od 2018. do 2021. godine koje je analizirao RSE.

Ove dve firme su sa institucijama Vlade Kosova u tom periodu sklopile 70 ugovora za projekte na severu Kosova, vrednih oko sedam miliona evra.

Tendere su uglavnom raspisivale opštine sa severa, odnosno institucije koje su integrisane u kosovski sistem – Severna Mitrovica, Zvečan, Leposavić i Zubin Potok.

Poslednji tender Radule Stević je dobio u septembru 2021, a nakon američkih sankcija Vlada Kosova mu nije dodeljivala poslove. Ministarstvo infrastrukture je „Rad“ izbacilo iz ugovorenog posla za održavanje državnih i regionalnih puteva.

Dok je dobijao poslove od Vlade Kosova, projekti su bili vrlo slični onima koje je na severu finansirala i Srbija – sanacija lokalnih puteva, izgradnja strujne mreže ili radovi u centralnoj ulici Kralja Petra u Severnoj Mitrovici.

Obe države finansirale su i radove u osnovnim školama „Sveti Sava“ i „Branko Radičević“ u Severnoj Mitrovici i opštinskim zgradama u Leposaviću i Zubinom Potoku.

RSE nije mogao da utvrdi da li su firmama Radula Stevića isti projekti duplo plaćani iz bužeta i Srbije i Kosova, a odgovor na to pitanje nisu dali ni Kancelarija za Kosovo Vlade Srbije i opštinske paralelne strukture Srbije na Kosovu.

Do objave teksta na upit o tenderima „Rada“ nije odgovorila ni Vlada Kosova.

Veselinović i Radoičić u poslu sa državom

A u Srbiji su mašine, pod rukovodstvom Radoičića i Veselinovića, radile građevinske poslove za državu. RSE je analizirao šemu i njihovog poslovanja.

Bio je oktobar 2019. godine kada je „Betonjerka Aleksinac“, prezadužena firma sa juga Srbije, dobila nove vlasnike.

Tu državnu firmu u stečaju tada je kupio „Inkop“, građevinska kompanija čiji su vlasnici Zvonko Veselinović i njegov brat Žarko i Milan Radoičić.

Sa novim vlasnicima, tokom 2020. i 2021. godine, „Betonjerka“ sklapa velike ugovore sa državom, a prihodi firme počinju da rastu.

Tokom 2019. godine firma je ostvarila 325 hiljada evra prihoda, da bi na kraju 2020. prihod bio višestruko uvećan – na 1,4 miliona evra.

Prošlu, 2021. godinu, kada su vlasnici i firma stavljeni na američku crnu listu, „Betonjerka“ je završila sa prihodima od 2,1 milion evra.

Na državnim tenderima „Betonjerka Aleksinac“ nije učestvovala sama, već sa grupom firmi i bili su jedini ponuđači. Vlasnici tih firmi i ranije su bili poslovni partneri Veselinovića i Radoičića.

U prethodne dve godine, ugovorena su četiri građevinska posla sa Elektrodistribucijom Srbije, čija je okvirna cena bila preko 20 miliona evra. „Betonjerki“, kako se vidi iz dokumenata, poverena je izrada betonskih stubova za dalekovode.

Pare za lokalne puteve na jugozapadu Srbije

„Betonjerka Aleksinac“je među pet firmi Veselinovića i Radoičića, osnovanih u Srbiji, koje su od decembra 2021. godine pod američkim sankcijama.

Na crnoj listi je i „Novi Pazar put“, građevinsko preduzeće kojem su institucije Srbije takođe dodeljivale poslove. Od uvođenja američkih sankcija do jula 2022. ova firma je dobila najmanje pet ugovora – u Novom Pazaru, Tutinu, Vrnjačkoj Banji i Kraljevu.

Najvredniji posao je izgradnja obilaznice oko Novog Pazara, koji je ugovoren sa Putevima Srbije, vredan 1,8 miliona evra.

Poslovni prihod firme za 2021. godinu bio je 42,6 miliona evra, pokazuju podaci privrednog registra.

Radoičić i Veselinovići su „Novi Pazar put“ kupili u januaru 2020. godine, a kraj te godine firma je dočekala sa 27,4 miliona evra prihoda. Sa novim vlasnicima prihodi su porasli za preko 50 odsto (deset miliona evra) u odnosu na 2019. godinu.

U godini kada su Veselinovići i Radoičić ušli u vlasništvo firme,“Novi Pazar put“ sklopio je milionske poslove sa državom – pored ostalog, za održavanje lokalnih puteva u Vrnjačkoj Banji, Tutinu i Novom Pazaru.

Najvredniji ugovor bio je sa gradom Kraljevo, vredan 2,6 miliona evra – izgradnja saobraćajnica u naselju Voćareve Livade, gde se grade stanovi za pripadnike snaga bezbednosti.

Izgradnja tih stanova deo je projekta „od značaja za jačanje sistema nacionalne bezbednosti“, kako je opisano posebnim zakonom u Srbiji.

U novembru 2020. godine, „Novi Pazar put“ je sa grupom firmi dobio i tender Ministarstva privrede, u iznosu od 304 hiljade evra, za popravku lokalnog puta na Kopaoniku.

Ta trasa vodi i do hotela „Grey“ na Kopaoniku čiji su vlasnici Veselinovići i Radoičić.

U poslovima sa državom bili su i kamenolomi u kojima udeo u vlasništvu imaju Radoičić i braća Veselinovići. Kamenolomi su deo građevinskog preduzeća „Granit-peščar“. Kako je to preduzeće kršilo propise i nastavljalo sa radom uprkos zabranama inspekcije, RSE je pisao u februaru 2020. godine.

Istraživanje je utvrdilo i kako je „Granit-peščar“ isporučivao građevinski materijal za izgradnju deonica međunarodnog auto-puta Beograd – Južni Jadran (Koridor 11).

Sa Milanom Radoičićem je RSE pokušao da stupi u kontakt preko Srpske liste i njegovog advokata na Kosovu Živojina Jokanovića, ali odgovor Radoičića nismo dobili.

Na upite RSE o poslovima Radoičića i Veselinovića nisu odgovorile Srpska lista, firme „Betonjerka Aleksinac“ i „Novi Pazar put“, kao ni „Inkop“ – građevinska kompanija pod čijim su okriljem ove dve firme.

Iz Vlade Srbije nije odgovoreno da li se razmatralo da firme i pojedinci sa američke crne liste budu isključeni iz poslova koji se finansiraju iz budžeta.

Za restoran i robnu kuću 2,5 miliona evra iz kase Srbije

„Kvalitet koji zaslužujete“, slogan je kojim se robna kuća“Metal“ sa severa Kosova, vlasnika Siniše Nedeljkovića, predstavlja na društvenim mrežama.

Nedeljković, koji je pod američkim sankcijama zbog navodnih veza sa Zvonkom Veselinovićem, na Kosovu se suočava i sa optužnicom.

Iz Tužilaštva u Mitrovici je za RSE saopšteno da protiv Nedeljkovića postoji aktivan slučaj – odnosno, da se tereti za pokušaj ubistva, neovlašćenu proizvodnju i prodaju droga i neovlašćeno posedovanje oružja.

RSE nije uspeo da stupi u kontakt sa Nedeljkovićem. U porukama razmenjenim sa RSE, Nedeljkovićev sin Stefan je odgovorio da je njegov otac „u inostranstvu“ i da će mu preneti naš upit. Odgovor nije stigao.

Dok je pred kosovskim vlastima optužen za teška krivična dela, u srpskom sistemu Siniša Nedeljković je preduzetnik koga je svojevremeno obilazio i predstavnik vlasti iz Beograda. Srpska lista nije odgovorila na pitanje RSE da li je on njihov član.

U medijima je predstavljen kao vlasnik prve robne kuće na severu Kosova posle rata 1999. godine.

Jedna prodavnica „Metala“ je u Zvečanu, u trospratnici u centru, a druga u centru Severne Mitrovice. Nedeljković je vlasnik i sale za proslave na poslednjem spratu robne kuće u Zvečanu i restorana „M“.

Prema podacima privrednog registra Srbije, Nedeljković je posao započeo 2000. godine – ostvaranjem gvožđare „Metal“ u Zvečanu. Pet godina kasnije, osnovana je i firma „Metal-robna kuća D.O.O“, sa početnim kapitalom od oko 400 evra.

RSE je analizirao uplate institucija, koje se finansiraju iz budžeta Srbije, na račune Nedeljkovićeve firme u proteklih deset godina, od 2012. do kraja 2021.

Za tih deset godina, prema podacima Uprave za trezor, Nedeljkovićevoj firmi „Metal-robna kuća“ je iz budžeta Srbije uplaćeno najmanje 2,5 miliona evra.

Nije naznačeno šta su u robnoj kući kupovale institucije koje funkcionišu u sistemu Srbije, a deo uplata otišao je i na račun restorana „M“.

Robnu kuću „Metal“ je 2013, u godini kada je potpisan Briselski sporazum između Srbije i Kosova, obišao Aleksandar Vulin – tadašnji ministar za Kosovo u Vladi Srbije, a danas ministar policije.

Vulin je tada, kako su preneli mediji, rekao da privrednici u Zvečanu „održavaju život u opštini i tamo gde država ne pomaže, jer samostalno na osnovu svog rada i kapitala uspevaju da zaposle ljude“.

Robnoj kući „Metal“ je 2013. sa računa paralelnih srpskih institucija na Kosovu leglo oko 7 hiljada evra, ali je već naredne godine taj iznos drastično porastao – na preko 600 hiljada evra.

Jedna od uspešnijih godina u poslovanju sa državom Srbijom za Sinišu Nedeljkovića bila je 2019. Tada mu je sa državnih računa uplaćeno nešto manje od 450 hiljada evra. Ukupan poslovni prihod firme „Metal“ te godine bio je 3,7 miliona evra, podaci su privrednog registra.

Prethodne, 2021. godine, firma je od institucija države Srbije dobila preko 85 hiljada evra, a više od 20 uplata prošlo je nakon što su Nedeljkoviću i njegovoj firmi uvedene američke sankcije.

Ko je još na listi sankcionisanih?

Pored braće Zvonka i Žarka Veselinovića i Milana Radoičića, kao i pomenutih preduzetnika Radula Stevića i Siniše Nedeljkovića, pod američkim sankcijama je još osam osoba.

Na listi je Željko Bojić, bivši šef operative Policije Kosova za sever, koga je kosovsko Specijalno tužilaštvo dovodilo u vezu sa ubistvom političara Olivera Ivanovića.

Još jedan sankcionisani, Marko Rošić, nalazi se među optuženima u slučaju ubistva Ivanovića koji se vodi pred sudom u Prištini.

Ministarstvo finansija SAD je označilo još šest saradnika koji su radili za ili u ime Veselinovića – Andriju Bojića, Srđana Vulovića, Milana Mihajlovića, Miljana i Miljojka Radisavljevića i Radovana Radića.

Dodaje se da je Veselinovićeva kriminalna grupa navodno umešana u šemu podmićivanja velikog spektra, zajedno sa kosovskim i srpskim bezbednosnim zvaničnicima koji joj olakšavaju nelegalnu trgovinu robom, novcem, narkoticima i oružjem između Kosova i Srbije.

Ko su Veselinović i Radoičić?

Zvonko Veselinović je biznismen sa severa Kosova, a Milan Radoičić potpredsednik Srpske liste – partije Srba na Kosovu koju podržava aktuelna vlast u Beogradu na čelu sa Srpskom naprednom strankom. Srpska lista je na vlasti u deset opština na Kosovu gde Srbi imaju većinu.

Radoičić je u begu od kosovskih vlasti zbog optužbi za korupciju, a kosovski ministar policije Đeljalj Svećlja (Xhelal Sveçla) ga je označio kao jednog od čelnika kriminalnih struktura na severu Kosova.

Tužilaštvo Kosova je Veselinovića i Radoičića dovelo u vezu sa ubistvom političara sa Kosova Olivera Ivanovića. Oni su pomenuti kao navodni organizatori kriminalne grupe, ali protiv njih optužnica nije podignuta jer su tada bili u bekstvu. Zakon Kosova ne dozvoljava da protiv osoba u bekstvu podižu optužnice, ukoliko one nisu prethodno ispitane.

Srpska lista je sve optužbe o Radoičiću odbacila, a povodom slučaja Ivanović svojevremeno se oglasio i sam Radoičić, ocenom da „nije bio najbliži prijatelj“ sa Oliverom Ivanovićem, ali da „nije ubica“ i da „nema veze sa ubistvom“ političara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari