Studije za Rio Tinto radi institut Černi u vlasništvu Milenijum tima 1Foto: BETAPHOTO/MILAN TIMOTIĆ/DS

Od kada je objavljena namera da se privatizuje Institut za vodoprivredu Jaroslav Černi u javnosti kruže spekulacije šta zaista stoji iza toga.

Prvi favorit bila je izgradnja metro depoa i naselja na Makišu u neposrednoj blizini arteških bunara odakle se Beograd snabdeva vodom, a kada se saznalo da je potencijalni kupac instituta ujedno i kompanija koja je angažovana na gradnji metro stanice ova mišljenja su dodatno ojačana. Sada kada je građevinska kompanija Milenijum tim, inače bliska vladajućoj stranci, pobedila na javnom pozivu za privatizaciju 92 odsto državnih akcija u Institutu, a u svetlu velikih ekoloških protesta protiv rudarenja litijuma u Jadru, rodilo se novo tumačenje zašto je prodat čuveni Jaroslav Černi.

Naime, ovaj institut je angažovan na izradi niza studija u vezi voda na projektu Rio Tinta. Osim monitoringa podzemnih i površinskih voda koje sprovodi od 2018. godine, Institut radi i Hidrološku studiju reke Jadar u zoni budućeg zahvata za vodosnabdevanje, Jadar projekat studiju snabdevanja vodom, Studiju o ispuštanju otpadnih voda, Hidrotehničku studiju zaštita od poplava i plavne zone u dolini reke Jadar i Hidrotehničku studiju relokacije reke Korenite.

Javnost strahuje da će država koja je stala iza projekta Jadar, preko firme koja je angažovana na brojnim državnim projektima od Beograda na vodi do metroa, moći da utiče na nalaze stručnjaka ukoliko oni kojim slučajem ne budu povoljni za investitore.

Sve dok vlasnik može da otpusti i primi nekog drugog, može da utiče na stručnjake, ocenjuje Danijel Dašić, građevinski inženjer za koga je Jaroslav Černi jedna od institucija koje su garant stručnosti u ovoj zemlji, a prepoznatljiv je i van Srbije.

Jaroslav Černi je institucija. Postoje stvari koji bi morale biti nadnacionalne i van politike. Institut je kamen temeljac stručnosti u zemlji i njegova privatizacija je samoubistvo struke. Ako ljudi sa novcem i kratkoročnim interesima, a bez vizije o javnom strateškom interesu zemlje, upravljaju njime, za očekivati je da im je prvi cilj profit, ističe Dašić.

Vođa pokreta Kreni pokreni koji je jedan od organizatora ekoloških protesta prethodne dve subote Savo Manojlović podseća da su dve prepreke kada god vlasti krenu u pravcu nekih ekološki štetnih projekata.

Stručnjaci od integriteta i narodna pobuna. Nezavisni eksperti su ti koji zapravo daju stručnu opravdanost ljudima koji se bune. Pitanja Makiša, Rio Tinta i minihidroelektrana upravo su dobri primeri kako se kombinovanjem struke i narodne pobune brane interesi Srbije. Privatizacijom naučnog instituta vlast zapravo želi poslušnu struku i nauku koja neće služiti istini već privatnim interesima, ocenjuje Manojlović.

Prema mišljenju stručnjaka Institut Jaroslav Černi koji zapošljava 235 ljudi od čega 17 doktora nauka, 13 magistara i 136 fakultetski obrazovanih nema pravu konkurenciju u našoj zemlji kada se radi o projektima od nacionalnog značaja.

Marija Alimpić, predsednica Udruženja odbranimo Jadar i Rađevinu, ističe da Institut već dugo radi hidrogeološka i hidrotehnička istraživanja za Rio Tinto.

Ali u stanju u kakvom je naša zemlja, gde vlada opšta rasprodaja resursa i dobara, mislim da privatizacija instituta nema veze samo sa Rio Tintom već i sa drugim projektima u zemlji. Dakle ima veze i sa Rio Tintom, ali i sa drugim značajnim projektima sa kojih je rudnik litijuma odvukao pažnju, ocenjuje Alimpić.

Da li bi promena vlasništva mogla da utiče na to studije budu malo povoljnije za investitore teško je oceniti. Za Nemanju Nenadića, programskog direktora Transparentnosti Srbija, za takvu pretpostavku u ovom trenutku nemamo dovoljno dokaza.

Ako bi Milenijum tim bio angažovan na radovima u rudniku onda bi se moglo postaviti pitanje sukoba interesa. To bi bio slučaj ako Černi bude radio procene na projektima Milenijum tima. U ovom slučaju za sada nema razloga za takvu pretpostavku, napominje Nenadić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari