Traže spas u Beogradu: U toku velika seoba IT stručnjaka u Srbiju iz Rusije, Ukrajine i Belorusije 1Foto: Aleksandar Roknic

Prošlonedeljna odluka Vlade da subvencioniše, odnosno oslobodi plaćanja doprinosa poslodavce koji zapošljavaju visokoobrazovane strane radnike sa platom većom od 300.000 dinara, otvorila je čitav niz spekulacija o tome ko će koristiti nove privilegije.

Uglavnom se govori o stranim IT stručnjacima, a velika seoba upravo te populacije je u toku. Oni iz područja sa visokim porezima, ali poslednjih meseci i iz ratom zahvaćene Ukrajine, sankcijama ograničene Rusije, Belorusije i ostalih država iz tog okruženja, traže mirnija mesta među kojima je jedna od destinacija i Srbija.

Ovih dana uveliko se govori o dolasku velikih ruskih i beloruskih kompanija koje bi se zajedno sa zaposlenima premestile u Srbiju, a među analitičarima se provlači informacija da je upravo ta kategorija radnika bila motiv za olakšice koje je srpska vlada odlučila da ponudi.

Jedna od pominjanih je Epam, vodeća svetska kompanija u oblasti digitalnog inženjeringa, platformi i dizajna. NJen osnivač i vlasnik, Belorus Arkadij Dobkin, krenuo je kao startap 1993. iz Amerike, Nju Džerzija a danas u više od 45 zemalja širom Amerike, Evrope i Azije zapošljava oko 61.000 inženjera.

Samo u zemljama Istočne Evrope na visokostručnim poslovima radi oko 30.000 ljudi. Pominje se da bi upravo taj broj ljudi mogao da se doseli u Srbiju, ali tu informaciju nismo mogli da proverimo jer njihova ispostava u Srbiji, Epam sistems, ne prima mejlove dok iz centrale odgovor na naša pitanja nije stigao. Inače, srpski ogranak Epama, koji je registrovan krajem oktobra prošle godine, već je uspeo da na tržištu akvizitira jednu domaću IT kompaniju, Vivify Ideas.

Uz to, krajem marta Epam je došao i u Crnu Goru, gde je Dobkin u prisustvu premijera Dritana Abazovića otvorio svoju firmu u kojoj je već uposleno 200 ljudi. To je značajno pojačanje za naše susede, kod kojih je do tada u IT sektoru radilo oko 1.500 ljudi.

Osim Epam sistemsa, od marta ove godine svoju kancelariju u Srbiji ima i DataArt koja planira oko stotinu zaposlenih a radnike, sudeći po objavljenim oglasima, traži u Gruziji i Jermeniji.

Prema nekim najavama, Jandeks se priprema da dođe sa svojih 300 zaposlenih, isti broj ljudi trebalo bi da dovede i tehnološka kompanija Luxoft a pretpostavlja se da je u ovom trenutku oko 30.000 stručnjaka samo iz Rusije došlo na tržište Srbije.

Domaće kompanije iz ovog sektora još nisu sabrale efekte ovog naglog otvaranja prema strancima.

Milan Šolaja iz Vojvođanskog ICT klastera kaže za Danas da je domaći IT sektor odluku Vlade video kao podršku popunjavanju nedostajućih radnih mesta u toj industriji.

– U firmama-članicama našeg klastera već rade ljudi iz Holandije, Nemačke, Brazila… Bilo bi mi logično da nakon odluke da se olakša zapošljavanje stranih radnika, ovo bude nastavak. Mi smo se do sada borili protiv subvencija koje se daju stranim firmama za zapošljavanje u ovom sektoru, jer domaće firme nemaju problem da dođu do klijenata. Prava konkurencija je na polju stručnjaka jer je naše tržište IT radne snage plitko. Ako država stranim firmama da subvencije a one taj novac upotrebe da preuzmu ljude koji već rade u domaćim kompanijama, onda je to nelojalna konkurencija. Kakav će efekat ove nove odluke da bude još ne može da se proceni, ali ako oni dovode ljude da bi ovde radili, onda je to dobro. Neće nama oduzimati kadrove koje smo obučili, neće biti dodatnog pritiska na tržište rada – kaže Šolaja.

Raste broj ruskih firmi u Srbiji

Od izbijanja sukoba u Ukrajini, krajem februara do 15. juna u Srbiji su registrovane 343 firme čiji su osnivači iz Ruske Federacije, odnosno za 100 više nego pre mesec dana. Istovremeno, po evidenciji Agencije za privredne registre, upisan je 831 preduzetnik takođe iz Rusije, ili 235 više nego do 15. maja ove godine. Rast, iako znatno sporiji, beleže i firme koje dolaze iz Ukrajine – sredinom maja bilo ih je 11, mesec dana kasnije 17, a broj od šest registrovanih preduzetnika popeo se na devet.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari