Ambasadori SAD, EU, Francuske i Nemačke u Srbiji na Kopaonik biznis forumu: Kakva je perspektiva Beograda za članstvo u EU? 1Foto: BETAPHOTO/European Commission/Etienne Ansotte/MO

Američki ambasador u Beograd Kristofer Hil izjavio je danas da svaka zemlja koja poštuje bezbednost svojih građana treba da želi članstvo u NATO i izrazio nadu da će Srbija jednog dana biti deo alijanse.

Govoreći na Kopaonik biznis foruma, Hil je, u pogledu članstva Kosova u međunarodnim organizacijama, ocenio da nikome nije u interesu da Priština bude izolovana na Zapadnom Balkanu.

Hil je konstatovao da Zajednica srpskih opština (ZSO) na Kosovu treba da bude formirana, na osnovu Briselskog sporazuma, postignutog pre 10 godina.

Srbi žive na Kosovu vekovima i to je test za Prištinu, što se tiče poštovanja prava, naveo je Hil tokom foruma „Budućnost Evropske unije i Zapadnog Balkana“.

Prema Hilovim rečlima, EU je najbolje što se dogodilo Evropi vekovima.

Svi u Evropi treba da teže vrednostima EU i članstvu u Uniji. Srbija treba da uđe u EU što pre, pošto ispuni uslove, izjavio je Hil.

Naglasivši važnost vladavine prava, Hil je rekao da snažne institucije znače manju korupciju.

Borba protiv korupcije je borba za sposobne institucije, konstatovao je Hil.

Šef delegacije EU u Beogradu Emanuele Žiofre je naveo da se u Uniji ponovo govori o njenom proširenju, kao i da nove države žele prijem.

Zapadni Balkan je drugačiji nego početkom veka, pošto se sada u EU putuje bez viza, ekonomske veze su jake, moguće je u Uniji studirati bez ograničenja. Ovo je vreme za donošenje odluka, sagledavanje gde je budućnost regiona i delovanje u skladu sa tim, rekao je Žiofre.

Francuski ambasador u Beogradu Pjer Košar je izjavio da Pariz želi proširenje EU što je pre moguće, a posebno priključenje Zapadnog Balkana.

Bez proširenja nema suvereniteta EU. Potrebno je da bi mogli da branimo našu kolektivnu bezbednost, ocenio je Košar.

Prema njegovim rečima, proteklih meseci se mnogo toga promenilo što otvara mogućnost bržeg puta Srbije ka EU.

Košar je izjavio da EU insistira na demokratskim promenama i medijskim slobodama, kao i da je potrebno biti na istoj strani povodom rata u Ukrajini, odnosno poštovati iste vrednosti.

Teško je shvatiti da se javnost u Srbiji nada pobedi Rusije u Ukrajini, rekao je Košar.

On je naveo da je neophodno ostvariti napredak u dijalogu između Beograda i Prištine i normalizovati odnose, jer je to u korist građana.

Ambasadorka Nemačke u Beogradu Anke Konrad je konstatovala da su, posle napada Rusije na Ukrajinu, EU i njene članice pokazale da su u stanju da se brzo prilagode novoj situaciji, posebno što se tiče energetike.

Pružamo podršku reformi energetskog sistema i zelenoj agendi i na Zapadnom Balkanu, izjavila je Anke Konrad.

Ona je, govoreći o evropskim integracijama, rekla da unapređenje vladavine prava i ljudskih prava treba sprovesti radi građana, a ne samo da bi se ispunio jedan od domaćih zadataka.

Profesor zagrebačkog Fakulteta političkih nauka i bivši savetnik predsednika Hrvatske Dejan Jović je naveo da su za SAD i Rusiju jedine zemlje koje nisu na Zapadu Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo – zato što nisu članice NATO.

Zapadni Balkan je bio zamišljen kao privremeni dom za one koji će se reformisati i postati deo EU. Danas je Zapadni Balkan stanica gde se čeka na voz, a voz ne dolazi, izjavio je Jović.

On je naveo da članstvo u EU znači da su te zemlje najzad normalne, da više nisu u tranziciji.

Jović je ocenio da je Zapad posle 2000. godine propustio priliku da Srbiji ponudi brži i sigurniji put ka EU.

Posle vlade tadašnjeg premijera Zorana Đinđića, svaka sledeća je bila manje proevropska, konstatovao je Jović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari