Presudan jedinstven stav unutar Kvinte 1Foto: EPA-EFE/GEORGI LIČOVSKI

Nakon odluke kosovskog premijera Aljbina Kurtija da kosovski specijalci zauzmu zgrade tri opštine na severu bez usaglašavanja sa međunarodnim partnerima i sukoba u kojima je povređeno više od 50 Srba i 30 pripadnika Kfora, američki ambasador u Prištini Džefri Hanovijer odlučno je zatražio od Kurtija da hitno deeskalira situaciju, da policijski službenici napuste opštinske zgrade, a novoizabrani gradonačelnici funkcije obavljaju u alternativnim objektima.

Hanovijer je u utorak poručio da ponašanje Prištine utiče na bilateralne odnose Kosova i SAD i dodao da SAD već preduzimaju mere – prva je odluka da se Kosovu ukine učešće u vojnoj vežbi „Defender Europe 23”, a razmišlja se i o drugim koracima.

Iako je sada većini zapadnih partnera jasno ko je odgovoran za poslednji incident, za konkretan korak ka smirivanju tenzija i normalizaciji odnosa na Kosovu biće presudan dogovor unutar Kvinte, gde je neophodno da preovlada stav Sjedinjenih Država.

Da je neophodno da međunarodna zajednica pojača pritisak kako bi se problem sklonio sa ulica, saglasni su i sagovornici Demostata, novinar Milivoje Mihajlović i direktor RTV KIM iz Čaglavice Isak Vorgučić.

Mihajlović ocenjuje da je sada pred međunarodnom zajednicom zadatak da ukloni kosovsku policiju i gradonačelnike sa severa, kako bi se otvorio prostor za dijalog i pregovore dve strane.

On dodaje i da se čini da Kurti ima ozbiljnu podršku nekog centra moći na Zapadu i da je to izvor njegove nepopustljivosti.

Vorgučić kaže da se situacija neće stabilizovati dok vlast na severu ne preuzmu oni koji mogu da dobiju većinu glasova građana, te ističe da sukobi sa Kforom ne mogu doneti ništa dobro Srbima.

On dodaje da tenzije i sukobi, iz više razloga, odgovaraju i kosovskom i srpskom rukovodstvu, te da međunarodna zajednica može da posreduje, ali da ne može da reši probleme „čarobnim štapićem”.

Tri opcije pred međunarodnom zajednicom

Mihajlović kaže da su pred međunarodnom zajednicom tri opcije, od kojih samo jedna može da otvori ozbiljan prostor za pregovore i dijalog, a to je da Kfor, kao ozbiljna snaga na terenu, razdvoji dve strane i skloni albanske gradonačelnike i snage kosovske policije sa severa.

To bi otvorilo ozbiljan prostor za pregovore i dijalog i donekle ispravilo stvar, piše Demostat.

Druga mogućnost je da Kfor i međunarodna zajednica nastave agoniju i da gradonačelnici dolaze na posao u pratnji stotina policajaca, što otvara mogućnost za nove koflikte, budući da protesti Srba neće stati, jer oni veruju da su lokalni izbori, na koje Srbi nisu izašli, bili nelegitimni i da tu nema nikakve demokratije.

„Kfor može da pokuša i da odugovlači, da gradonačelnike premesti u neki drugi prostor, što je predlagao i američki amabasador pre konflita. Kako vreme prolazi, tu će se otvarati mogućnosti za nove konflikte gde povod može da bude bilo šta – na primer da neko zapali zastavu. U ovoj uzavreloj atmosferi, ta metoda ne bi bila lekovita”, naveo je on.

Najgori i najneizvesniji scenario bi bio da se konflikti nastave i da Beograd bude primoran na intervenciju kako bi zaštitio Srbe na severu od policijskog terora i brutalnosti, što bi se pretvorilo u mnogo ozbiljniji konlikt koji ne bi bio ni lokalnog ni regionalnog karaktera, navodi on.

„Tu ne bi glavni igrači bili kosovski i srpski lideri, Albin Kurti i Aleksandar Vučić, već tu stupaju na scenu mnogo veći igrači. Ko god želi da smiri situaciju na Kosovu, to ne bi smeo do dozvoli”, navodi on.

Novinar Isak Vorgučić smatra da su događaji u ponedeljak epilog dešavanja iz prethodnog perioda – od dolaska Aljbina Kurtija na vlast, zaoštravanja odnosa, organizovanja izbora bez konsultacija sa Srbima, bojkota i na kraju rezultata koji ne odražavaju demokratsko stanje na terenu niti vladavinu prava naroda koji tu živi i nasilnog uslaska gradonačelnika u opštinske prostorije.

On ističe da se situacija neće normalizovati dok se na izborima ne izabere onaj koji će zaista dobiti većinu glasova zajednice na severu.

Upitan da li vidi mogućnost da budu raspisani novi izbori, Vorgučić kaže da to nije nemoguće i da je istrajavanje na legalizmu neodrživo.

Primećuje da postoje izjave srpskih predstavnika da novoizabrani albanski gradonačelnici treba da podnesu ostavke kako bi se raspisali novi izbori, te pita u čemu je onda bila svrha bojkota izbora, osim da stvari eskaliraju.

Uz ocenu da fali jasna strategija i plan šta Srbi sada žele, Vorgučić navodi i da nije siguran u kojoj meri Srpska lista sada ima podršku jer je, kako on procenjuje, nakon izvačenja ljudi na barikade oko Božića, pa povlačenja, rejting Srpske liste i Aleksandra Vučića na severu pao.

„Nisam siguran da je ovo pravi trenutak za njih za izbore, ali s obzirom da su malobrojne opcije, bilo koji izlazak građana na izbore koji bi omogućio da tim opštinama upravljaju Srbi, bio bi bolje rešenje”, rekao je Vorgučić.

Zapadu nije u interesu nestabilnost na KiM

Mihajlović smatra da reakcija međunarodne zajednice na tenzije i potom i sukobe na severu od poočetka nije bila adekvatna, budući da su u startu napravili fatalnu grešku, kada su dozvolili izbore koji nemaju nikakve veze sa demokratijom.

On veruje i da Kurti ima ozbiljnu podršku jednog centra moći sa zapada, zbog čega može da pokazuje misiće.

„Kad su krenuli apeli sa Zapada prema Kurtiju da izbegava konflikte, od strane Kvinte, SAD, Evropskog parlamenta, on ih je ignorisao. Mi ne znamo da li on ignoriše te apele samo zato što je njegova kalkulacija da će da obezbedi veliku podršku Albanaca. On nije naivan i zna kakve probleme može da ima svako ko se suprotstavi zapadnim centrima moći. Čini mi se da on ima ozbiljnu podršku nekog centra moći na Zapadu i da je to izvor njegove nepopustljivosti. A mislim da taj centar ne želi mir na Kosovu”, navodi Mihajlović.

Vorgučić ističe da međunarodnoj zajednici na Kosovu, kao i KFOR-u, nije u interesu da stanje ostane nestabilno, ali i dodaje da situacije neće biti normalizovana dok se na izborima ne izabere onaj koji će zaista dobiti većinske glasova zajednice na severu.

Prema njegovom mišljenju, akcije Srba koje su uperene protiv KFOR-a istovremeno su uperene i protiv Srba i srpskih interesa na Kosovu.

Navodeći da je dan pre sukoba međunarodna zajednica osudila nasilan ulazak u opštine, Vorgučić kaže da je Kfor celo prepodne u ponedeljak pokušavao da ubedi deo Srba da se sklone i omoguće da kosovski specijalci sa oklopnim vozilima izađu.

Na komentare da je međunarodna zajednica dopustila da stvari u ovoj meri eksaliraju, on odgovara da Kfor ne može da „ratuje sa kosovskom policijom”, koja jeste pogrešno postupila i došla da na silu uvede Albance na njihova radna mesta, koja su dobili na legalnim, ali ne i demokratskim izborima.

On navodi i da međunarodna zajednica može da pomogne i posreduje, ali da ne može da reši probleme čarobnim štapićem.

Beograd pravio taktičke greške, urušen autoritet kod lokalnih Srba

U sukobima koji su se dogodili u ponedeljak ranjeno je više od 50 Srba i 30 pripadnika Kfora, dok su kosovski policajci prošli bez povreda.

U igrokazu sa Kurtijem, Beograd je pravio taktičke greške, koje mu dodatno urušavaju autoritet kod lokalnih Srba.

Pre svega, Beograd je napravio pogrešnu procenu kada je u pitanju napuštanje institucija, čime je učinjen korak unazad.

Mihajlović smatra da su Srbi koji su juče učestvovali u sukobu mnogo puta do sada prevareni i da više ne veruju nikome, kao i da su besni na pripadnike Srpske liste.

„Srbe na Kosovu niko ne može da ubedi da to što je Kurti upao sa policijom u vreme održavanja kontramitinga, na koji je Srpska lista odvela Srbe sa severa, nije dogovoreno. Ti Srbi koji su juče goloruki jurišali na Kfor i kosovske specijalce ne veruju nikome ništa, više puta su prevareni i ubeđivani da će sve biti u redu. Izgubili su poverenje, bili su besni i na pripadnike Srpske liste, na svim okupljanjima je dolazilo do verbalnih konflikata”, naveo je Mihajlović.

On dodaje i da poznaje ljude sa severa koji su, kaže, odlučnost viđenu juče pokazivali još samo 1999. i 2000. godine, kada su bili u stalnoj opasnosti od naleta Albanaca i kada su, uz vođstvo Olivera Ivanovića, uspeli da se odbrane.

Vorgučić kaže da su Srbi sa juga prošli sve ono što bi Srbi sa severa želeli da izbegnu i to uz prećutnu saglasnost Beograda, te ocenjuje da Beograd Srbima na severu nije objasnio da treba da traže svoje prava svim mirnim sredstvima, protestima, građanskom neposlušnošću.

„Ljudi žive u nekoj vrsti zablude da će srpska vojska da uđe do Ibra, da zauzme teritoriju i da će severni deo pripasti Srbiji”, naveo je on i dodao da je po Rezoluciji 1244 NATO jedina vojna sila na teritoriji Kosova.

On je podsetio da Srbi 2009. godine, kada su raspisani prvi lokalni izbori, nisu poslušali Beograd i da su se kandidovali, preuzeli opštine južno od Ibra, čime su imali vlast u njima i pomagali građanima, bez obzira što su radili po kosovskom sistemu.

Napeta situacija odgovara i Kurtiju i Vučiću, ali i Rusiji

„Kurti ima ogromne probleme sa infrastrukturom, korupcijom, kriminalom, nezaposlenošću, niskim standardom, odlaskom ljudi. U Beogradu je sve slično, plus imamo autokratsku vlast koja guši slobodno mišljenje. Zgodnije je da se negde zapali varnica i skrene pažnja sa dnevnih problema”, kaže Vorgučić.

Takva situacija, kako navodi, odgovara i Rusiji koja iz daljine posmatra i reaguje.

Situacija na Kosovu je izazvala i reakciju zvanične Moskve, kojoj tenzije svakako odgovaraju, jer je Balkan trenutno jedno od potencijalnih žarišta u Evropi.

Ministar spoljnih poslova Rusije je tako u ponedeljak poručio da je situacija na Kosovu alarmantna i da se može desiti velika eksplozija u centru Evrope.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari