Zašto (ne)će biti izbora u Beogradu? 1Foto: Stefana Savić

Aleksandar Vučić će raspisati vanredne izbore u Beogradu samo ako mu istraživanja javnog mnjenja budu pokazivala da će na njima proći bolje i da će imati lagodniju većinu od trenutne.

I dalje ostaje otvoreno pitanje da li će i kada biti vanrednih lokalnih izbora u gradu Beogradu?

Čekajući konstitutivnu sednicu skupštine grada Beograda, stvari oko formiranja vladajuće gradske većine su jasne. Nakon ponovljenih izbora na nekoliko biračkih mesta, stara vlast (SNS i SPS) ima i novu gradsku većinu sa 56 mandata (od 110).

Ali idemo redom, odmah nakon izbora 4. aprila Gradska izborna komisija (GIK) je objavila preliminarne rezultate izbora na osnovu obrađenih 88,63 odsto biračkih mesta i tada je raspored mandata bio takav da vlast ima 56, a opozicija (svi zajedno koji nisu vlast) 54 mandata. U međuvremenu su krenule špekulacije oko toga koji će biti krajnji rezultat izbora, kada se prebroji preostalih 11,37 odsto biračkih mesta i da li je rezultat ipak izjednačen sa 55-55?

U međuvremenu je krenula priča oko toga da li će se Đilas i Vučić sastati da razgovaraju o izborima u Beogradu i javnost je gotovo pa smetnula sa uma rezultate izbora u Beogradu, jer ipak nije ista situacija ukoliko je 55-55 i ukoliko odbornici moraju da se „kupuju“ ili „preleću“ za većinu naprednjaka ili je situacija 56-54 za vlast. O sastanku Đilas-Vučić neću trošiti reči, o tome ko je najveći gubitnik tog sastanka sam više puta govorio, a to će tek pokazati neki budući rezultati izbora, ali i odnosi i snaga u opozicionim redovima. Ovakva situacija sa izborima u Beogradu je trebalo da bude integrativna, da ujedini sve što je protiv vladajuće većine na svim nivoima, a ona nam je donela potpuno suprotno – dezintegraciju i onoga što se bilo ujedinilo.

Ipak, da sve bude potpuno jasno, izbori u Beogradu su ponovljeni na nekoliko mesta 16. i 21. aprila. Međutim, 12. aprila je GIK prebrojao ostale glasove i na osnovu 99.49% obrađenih biračkih mesta utvrdio preliminarne rezultate prema kojima je odnos vlasti (SNS&SPS) i opozicije (svi ostali) ipak 55-55. Te preliminarne rezultate GIK nije objavio, a nije ih objavio nijedan od političkih subjekata koji je učestvovao na tim izborima i koji ima svoje predstavnike u GIK-u. Javnost je ostala uskrećena za ove preliminarne rezultate 12. aprila.

Opozicija je izašla sa idejom da pokuša da „pogura“ listu Duško Vujošević-Boris Tadić-Ajmo ljudi preko cenzusa na tim ponovljenim izborima. Izbori su ponovljeni, ova lista nije bila ni blizu da preskoči cenzus (2,86% na kraju), a rezultati su ipak promenjeni u odnosu na preliminarne tako što je lista SNS-a ipak imala 48 umesto 47 mandata, a lista Vladeta Janković – Ujedinjeni za pobedu Beograda umesto 27 je ostala na 26 mandata. I u konačnici tek nakon tih ponovljenih izbora – vlast (SNS&SPS) je došla do većine od 56 mandata.

Da li u opozicionim redovima nisu mogli da izračunaju da će možda nakon ponovljenih izbora 16. i 21. aprila ostati bez jednog mandata ili je cela stvar dočekana totalno amaterski – ne znam. Znam samo da nakon ponovljenih izbora i na osnovu ukupnih rezultata SNS i SPS imaju većinu u gradskoj skupštini (minimalnu odborničku većinu, ali većinu) i mogu da formiraju vlast.

Da, ta vlast jeste klimava, minimalnu većinu nije lako organizovati i kontrolisati u skupštini, ali ono što znamo jeste da oni mogu da formiraju većinu i na taj način da se ne uvodi privremeni organ i ne raspisuju vanredni izbori u zakonskim rokovima kada se ne konstituiše skupština ili kada se ne izaberu organi grada Beograda.

Nakon te činjenice onda je logičnije zašto se o nekim datumima za vanredne izbore u Beogradu govorilo o novembru ili martu/aprilu 2023. godine. Znači imaćemo većinu, a možda se neko odluči da tu većinu ipak raspusti i raspiše vanredne izbore u nekom trenutku.

I tu dolazimo do ključne poente. Dakle, novih vanrednih izbora neće biti zato što ne postoji većina ili zato što su upitni odnosi u toj većini, već isključivo ako takvu odluku donese onaj ko može da je donese potpuno autonomno i u skladu sa svojim interesima. I da, to jeste Aleksandar Vučić kao predsednik najveće stranke koji kontroliše svoje odbornike i koji može uz pomoć republičke vlasti da kontroliše i odbornike SPS-a.

Onda se pitamo, u kom slučaju će se Aleksandar Vučić odlučiti da raspiše izbore i da li će? Kako kaže teorija racionalnog izbora, pojedinci odluke donose na osnovu toga da li im nešto donosi korist ili štetu, odnosno šta im donosi više koristi, odnosno mere kako će njihove odluke uticati na njih. I nešto će uraditi ako im donosi korist, a neće uraditi ako im donosi štetu. I zato, Aleksandar Vučić će raspisati vanredne izbore u Beogradu samo ako mu istraživanja javnog mnjenja budu pokazivala da će na njima proći bolje i da će imati lagodniju većinu od trenutne.

Vraćam se na proces donošenja odluke o tome. U situaciji kada imate 56 odbornika vlasti (SNS i SPS), zašto bi neko raspisao izbore na kojima potencijalno može da izgubi tu vlast? Da se razumemo, Vučić je i u situaciji 55-55 mogao da kupi nekog od odbornika opozicije i da tako formira vlast, a vrlo dobro znamo da on nije ni demokrata, ni legalista. Očigledno je da nema problem već 10 godina sa tim kako formira i održava vlast, ne bi je imao ni sada. A kamoli ne u momentima u kojima ima većinu sa SPS-om od 56 mandata.

I zaključak je prost. Vanrednih izbora u Beogradu će biti ako Vučić bude bio siguran da će nakon njih imati jaču većinu od trenutne. Ukoliko bude postojala minimalna šansa da na tim vanrednim izborima SNS ostane bez vlasti – izbora neće biti. Jer zašto bi ih raspisivao kada ima vlast sa 56 mandata?

Izvor: Demostat

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari