Kuda vodi raskol POKS-a: Rat za ime i mandate monarhista 1Foto: FoNet/Aleksandar Barda

Sukob „dva“ POKS-a od marginalnog političkog događaja, privukao je punu pažnju javnosti, zbog mogućnosti da odluke dva rukovodstva stranke Poketa obnove kraljevine Srbije koja se predstavljaju kao legalna, utiču na to ko će formirati vlast u Beogradu – naprednjaci Aleksandra Vučića, ili koalicija oko Dragana Đilasa.

Rukovodstvo struje POKS-a na čelu sa Žikom Gojkovićem nastupilo je na listi Boška Obradovića, vođe Dveri, koja ima četiri odbornička mandata. Drugo rukovodstvo na čelu sa Vojislavom Mihailovićem nastupilo je na listi sa Milošem Jovanovićem, liderom DSS-a, koja je dobila 7 mandata (prema preliminarnim procenama). U situaciji kada, prema prvim rezultatima, koji još nisu konačni, jer bi izbori trebalo da se ponove, jedan mandat donosi tesnu većinu, i jedan prelet je dovoljan da promeni odnos snaga.

Mihailović optužuje Gojkovića da je „zabio nož u leđa“ opoziciji izjavom da njegova dva odbornika neće sesti za pregovarački sto oko formiranja vlasti u Beogradu.

On je u saopštenju ocenio da je ta Gojkovićeva izjava potvrda da su od samog starta određene državne strukture bile umešane u sukob i podele u POKS-u da bi se, u ključnom momentu, pomoglo vlastima.

„Nije slučajno Gojković godinama u bordu direktora državnog Mtela i da ima obavezu da za uslugu učini i kontrauslugu poput ove“, dodao je on.

Međutim, iz Mihailovićevog POKS-a je kandidat za odbornika Vuk Stanić izjavio da je on ne može da glasa kao i grupacija Ujedinjeni u kojoj su Marinika Tepić, Dragan Đilas i Vuk Jeremić, na šta ga je stranka u saopštenju pozvala da joj vrati mandat. S tim što on taj mandat još nije ni dobio jer nema ni zvaničnih rezultata, a tek nije na pomolu ni konstituisanje saziva.

Gojkovićev POKS je pak u međuvrenu naveo da „neće učestvovati u dogovorima opozicije oko vlasti u Beogradu niti o tome da se na ponovljenom glasanju podrži izborna lista „Ajmo ljudi“ Borisa Tadića, jer u tim razgovorima učestvuju i predstavnicima koalicije NADA, u okviru koje je i frakcija POKS-a na čijem je čelu Vojislav Mihailović“.

Kako je uopšte došlo do raskola? Na izborima 2020. koji je opozicija oko sadašnjih Ujedinjenih i Đilasa bojkotovala, POKS je bio prvi ispod crte, to jest to je bila stranka kojoj je najmanje glasova nedostajalo da pređe cenzus od tri odsto. Glasanje je ponavljano s tom neizvesnošću da li će praktično ta jedina opoziciona lista, na delimično ponovljenim izborima uspeti da osvoji tih oko osam hiljada glasova i uđe u parlament, što se nije desilo. Među onima čije su šanse takođe postojale, ali samo u teoriji da takođe na tom glasanju uspeju da domaše cenzus bio je i DSS Miloša Jovanovića koji je tada nastupao pod imenom Metla. POKS je osvojio oko 86.000 glasova, DSS oko 70.000, a za prelazak cenzusa bilo je potrebno oko 90.000.

Prvi koji su zvanično i otvoreno počeli kampanju i terenske skupove za izbore 2022. bili su upravo POKS, tada jedinstven sa predsednikom Gojkovićem, i Jovanovićev DSS. Oni su početkom 2021. potpisali koalicioni sporazum i nastavili da nastupaju pod komplikovanim imenom insistirajući da se zovu koalicija „Nacionalno-demokratska alternativa – NADA, koju čine POKS, DSS i 23 udruženja građana“.

Ničim izazvano, a i dan danas nedovoljno objašnjeno, početkom januara, baš uoči raspisivanja izbora za koje su se tako dugo pripremali i nastupali, dolazi do rascepa u POKS. Od raskola obe struje izdaju saopštenja pod sličnim logom i istim imenom, obe se predstavljaju kao „prave“, pozivaju na zakonske odredbe i traže od medija da ne „priznaju“ drugu struju, odnosno da samo njih predstavljaju kao POKS. Vode rat saopštenjima, gde čim jedna strana nešto saopšti, druga strana je preklopi i nudi svoje argumente.

Glavni argument Gojkovićev je da je i dalje upisan u registar političkih organizacija kao predsednik POKS-a, glavni Mihailovićev je da je Gojkoviću koji je na toj funkciji od 2017. naprosto istekao mandat.

Koje od dva rukovodstva je legalno, ostalo je da presudi Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu, ali i sudovi. Ako takvih odluka već i postoji, ona još uvek nije poznata javnosti.

O tome šta je glavni uzrok podele u POKS-u, u političkim krugovima se pričalo sedeće: da napadi i podmetanje afere zapravo dolaze iz SNS koja se boji da će joj POKS uzeti jedan manji, ali ne beznačajan, deo glasačkog tela koje je tvrđe desno orjentisano, koje SNS održava još iz radikalskog perioda. Takođe, nezvanično se govori i da postoji lični sukob između lidera dve struje – Žike Gojkovića i Vladimira Jelića koji su i kumovi, ali više nisu u dobrim odnosima.

Isticano je i da je raskol u POKS-u počeo neposredno nakon što je javnosti obelodanjeno da je, u tom trenutku jedini i legitimni predsednik POKS-a Žika Gojković, angažovan na funkciji člana odbora direktora firme M-tel, crnogorske pridružnice državnog Telekoma Srbija, zbog čega su iz opozicionih političkih krugova stigle optužbe da je to dokaz saradnje Gojkovića i POKS sa aktuelnim režimom Aleksandra Vučića. Gojković je na ovo odgovorio odbacujući optužbe, uz potvrdu da jeste član pomenutog odbora M-tela, ali da to nikako ne znači njegovu bliskost sa SNS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari