Jakšić: Vučić možda želeo da izbegne svedoke „oštrih zahteva“ Amerikanaca 1Foto: Beta/Miloš Miškov (arhiva)

„Sa Grenelom nema lakih razgovora. U Nemačkoj ih nemaju, a kamoli ovde“, komentar je novinara i političkog analitičara, Boška Jakšića na vest o toku jučerašnjeg prvog službenog razgovora Aleksandra Vučića i Ričarda Grenela.

Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić i ambasador SAD u Berlinu i novi specijalni izaslanik predsednika SAD, Ričard Grenel, razgovarali su juče u Beogradu o dijalogu Beograda i Prištine. Razgovor se vodio u četiri oka i nije bio praćen konferencijom za medije, te su detalji sastanaka poznati samo iz zvaničnih saopštenja.

Savetnica predsednika Srbije, Suzana Vasiljević, jutros je javnosti otkrila više detalja. Razgovori su bili teški, Vučić je sam vodio službenu belešku, prvih deset minuta razgovora proteklo je u četiri oka, nakon čega se sastanku pridružio i direktor Kancelarije za KiM, Marko Đurić.

Na pitanje na šta mu ukazuje to što je predsednik u četiri oka razgovarao sa Grenelom o Kosovu, Boško Jakšić, uz opasku „naravno da je bilo o Kosovu“, kaže za KoSSev da je predsednik „već mogao da očekuje i sigurno je bio pripremljen na to da Grenel nije nežan sagovornik“.

„Da su razgovori bili teški potvrdila je i sama Suzana Vasiljević“, kaže Jakšić.

On to vidi kao nameru da predsednik izbegne svedoke „oštrih zahteva“ Amerikanaca.

„Možda je želeo i da izbegne da neko drugi bude svedok kako Amerikanac vrlo oštro ispoljava svoje stavove, ili ima zahteve. Dakle, moguće je, ali je to sve u sferi sociopolitičke psihologije“, dodaje.

Jakšić: Vučić možda želeo da izbegne svedoke „oštrih zahteva“ Amerikanaca 2
Foto: Beta/Miloš Miškov

Na pitanje hoće li Grenel uspeti u svojoj misiji, ukoliko je ona da ubrza razgovore i da se potpiše tzv. pravno obavezujući sporazum, Jakšić je kazao da postoje „dva kanala“ aktivnosti američke spoljne politike prema kosovskom pitanju.

„Jedan je striktno američki i jasno je da Amerikanci ubrzavaju otkako je komitet Senata za spoljnu politiku u junu došao do zaključka o nedovoljnom angažovanju Sjedinjenih država na Zapadnom Balkanu, a pre svega na rešavanju kosovskog konflikta. Mi vidimo jedno ubrzavanje i to je potpuno jasno. Vidimo isto tako da Tramp želi lični pečat na tom procesu, jer postavlja svoje ljude mimo ljudi iz Stejt departmenta. A drugi je naspram Evrope, dakle ubrzavanje američkog angažmana“.

Ne treba očekivati mnogo diplomatskog takta od SAD, posebno ne od Grenela

I dok je evidentno ubrzavanje, Jakšić kaže da je neizvesno kako će se najnoviji američki diplomatski talas završiti.

Sa jedne strane to može da deluje kao podsticaj uspavanoj EU: „‘Alo gospodo, probudite se, aktivirajte se malo. Ovo kako vi radite, to godinama ne daje rezultate“, objašnjava.

Sa druge strane, imajući u vidu Trampovu ličnu narav, može se protumačiti i kao „naredbodavna“ komanda: ‘Ajte, sada, pošto vi niste ništa uradili, ima da sledite nas, što onda može da dovede i do nekog konflikta na relaciji Vašington – Brisel, koji ne bi bio i prvi“.

Prema Jakšićevom mišljenju, preostaje da se vidi koliko će diplomatskog takta u to biti uneto, iako je on lično sklon uverenju da što se Sjedinjenih država tiče, neće ga biti mnogo, a posebno ga ne treba očekivati od ambasadora Grenela.

Razmimoilaženje Nemačke i SAD, povod za mogući konflikt

Jakšić: Vučić možda želeo da izbegne svedoke „oštrih zahteva“ Amerikanaca 3
Foto: Beta/Miloš Miškov

S obzirom na to da je, sa jedne strane, očigledna razlika u uglu gledanja na razrešenje kosovskog čvora iz Nemačke i SAD-a sa druge, Jakšić smatra da upravo ta razmimolilaženja vidi kao povod za mogući konflikt.

„To i vidim kao povod konfliktu jer su vizije različite. I Grenel koji dolazi ovde kao emisar, poznat je i kao neko ko ima dobre odnose sa Džonom Boltonom, a to je onda na liniji podrške formuli razgraničenja. Sa druge strane imate nepromenjen stav osovine Pariz – Berlin, koja je protiv toga, tako da ja u tome nalazim povod mogućeg konflikta“.

Na pitanje zašto bi onda razgovor sa Grenelom predsedniku teško pao, ukoliko je Grenel na liniji razgraničenja kao i Bolton, a što je upravo ideja koju podržava predsednik Vučić, Jakšić pojašnjava da privrženost ideji razgraničenja i dalje ne isključuje zahtev za priznanjem Kosova, kaže Jakšić.

„Mislim da je teško zato što Amerikanci ne odustaju, bez obzira na formulu razgraničenja koja je bliska i Vučiću i Tačiju. Dakle, Amerikanci ne odustaju od zahteva da Srbija prizna nezavisnost Kosova“.

„E to je onaj najteži deo koji Vučiću izaziva gorušicu“, rekao je Boško Jakšić u razgovoru za KoSSev.

Nije neobično to što je predsednik sam vodio beleške

Informacija da je predsednik Srbije sam vodio službenu belešku privukla je pažnju medija. Međutim, za Jakšića, imajući u vidu okolnosti sastanka, to nije ništa neobično.

„Ako je razgovor u četiri oka, sasvim je logično da tu službenu belešku onda piše jedan od aktera. U tome ne vidim nista posebno. Ko bi mogao? Ne može ni Vasiljević, ni šef kabineta, ne može ni Marko Đurić, nije bio tu. U tehničkom smislu je to potpuno logično“, kaže Jakšić u izjavi za KoSSev.

Ostaje službena beleška kao dokument u arhivama, dodao je.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari