Srbija je imala ogroman zadatak da izvuče Organizaciju za evropsku bezbednost i saradnju iz duboke krize. A razlog za tako duboku krizu jeste ponašanje Rusije, koja je prekršila sve vrste obaveza, i one pravno obavezujuće, kao i političke, ali, naročito je prekršila Helsinški princip, navodi u razgovoru za Danas Pavlo Klimkin, ministar spoljnih poslova Ukrajine, komentarišući značaj skupa OEBS-a u Beogradu i predsedavanje Srbije toj organizaciji. Značajna tema ministarskog skupa u srpskoj prestonici upravo je kriza u Klimkinovoj državi, imajući u vidu nestabilnu situaciju na istoku Ukrajine.

Šef ukrajinske diplomatije poručuje da je upravo Helsinški princip predstavljao osnovu za bezbednost Evrope tokom 40 godina, „a sada je važno da on ponovo počinje da važi“. „Srbija se tokom predsedavanja trudila svim snagama da pruži podršku OEBS-u, pogotovo misiji na terenu u Ukrajini, kako bi joj dala šansu da bude efikasnija i dobije veće kapacitete. U tom smislu sam izuzetno zahvalan mom kolegi, srpskom ministru spoljnih poslova Ivici Dačiću. Ali, ogromni izazovi su i dalje ispred nas“, konstatuje Klimkin.

l Kako ocenjujete aktuelni spoljnopolitički kurs Srbije i njen odnos prema Ruskoj Federaciji?

– Na Srbiji je da donese odluke u vezi sa svojom spoljnom politikom. Što se mene tiče, doživljavam Srbiju kao evropsku državu, na isti način kako je to i Ukrajina. To znači da je ona ujedinjena, nezavisna evropska zemlja. Stoga, u potpunosti verujem u budućnost Srbije kao dela „evropskog projekta“, kao dela Evropske unije.

l Kakvo je vaše mišljenje o trenutnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u Ukrajini?

– Bez sumnje, kao posledica ruske agresije mi se suočavamo sa značajnim izazovom da pokrenemo sveobuhvatne reforme. Pod time podrazumevam hvatanje ukoštac sa korupcijom, uspostavljanje vladavine prava, valjanu javnu upravu, decentralizaciju, te sprovođenje niza ekonomskih reformi. Ali, ukrajinska ekonomija jasno pokazuje znake oživljavanja, u čemu veoma važnu ulogu ima i međunarodna pomoć, uključujući pomoć Evropske unije. Verujemo da će naredne godine, odnosno već od 1. januara početi da se primenjuje sporazum o slobodnoj trgovini između EU i Ukrajine. Na evropskoj agendi su i druge teme, uključujući uspostavljanje bezviznog režima za građane Ukrajine i mislimo da postoji mogućnost da taj sporazum bude postignut 2016. godine. Sve navedeno je od velikog značaja.

l Postoji li rešenje za problem u vezi sa isporukom ruskog gasa vašoj državi?

– Za nas je to pitanje ekonomsko, dok je za Rusiju to pitanje političko. Kada je o tome reč, svesni smo da je potrebno da se postaramo za sigurnost isporuke i sve više i više gasa dobijamo iz alternativnih izvora iz Evropske unije. Bili smo u mogućnosti i i dalje smo u mogućnosti da prevaziđemo takav izazov. Imamo dovoljno gasa u našim podzemnim skladištima da prezimimo i veoma smo uvereni u to. Ali, važno je da postoji jasna shema snabdevanja gasom, koja će važiti i u budućnosti i biće utemeljena na principu sigurnosti isporuke za Evropu u celini.

Više susreta sa državnim sekretarom

Povodom mogućeg bilateralnog susreta šefova diplomatije SAD i Rusije, Džona Kerija i Sergeja Lavrova na marginama beogradskog skupa, šef ukrajinske diplomatije kaže da se i on ovih dana u više navrata susreo sa Kerijem, sa kojim je, između ostalog, govorio o važnoj ulozi NATO, kao garantu bezbednosti i nužnosti sprovođenja dogovora iz Minska. „Sa Rusijom je potpuno druga priča jer Rusija nije zainteresovana za uspostavljanje stabilnosti u Donbasu“, smatra Klimkin.

Šta je Helsinški princip

Helsinški akt, usvojen pre četiri decenije, garantuje nepovredivost granica, princip poštovanja ljudskih prava i humanosti. Takođe, 35 država potpisnica se obavezalo da će sarađivati na ekonomskim, naučnim, humanitarnim i ostalim osnovama. Taj dogovor predstavljao je kulminaciju napora da se smanje narasle napetosti između sovjetskog i američkog bloka nakon Drugog svetskog rata, osiguravajući njihovo obostrano prihvatanje statusa kvo u Evropi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari