foto: M.M./ATAImagesLokalni izbori održani 29. marta u 10 opština u Srbiji sprovedeni su uz uglavnom poštovanje procedura na biračkim mestima, ali su ih obeležili nasilje, pritisci i nejednaki uslovi kampanje, što ozbiljno narušava poverenje građana u izborni proces, saopštio je juče Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Saveta Evrope.
Kako se navodi, delegacija je posmatrala procedure unutar biračkih mesta, često uglavnom u skladu sa odredbama, ali je bila uznemirena situacijom van prostorija.
Posmatrači Kongresa bili su svedoci nasilja, posebno u Aranđelovcu, a u svim posećenim opštinama, osim jedne, videli su žestoke rasprave i preteće prisustvo velikih grupa ljudi, često neidentifikovanih, a ponekad i maskiranih. U kontekstu izbora, više stranaka je tvrdilo da je nasilje usmereno protiv njih, uključujući i vladajuću stranku. Nasilje i prinuda su neprihvatljive prepreke slobodnom izražavanju volje svih birača. Nijedan birač ne bi trebalo da se oseća ugroženo kada koristi svoje demokratsko pravo. Delegacija Kongresa je takođe čula izveštaj iz prve ruke o napadu na ugledne domaće posmatrače.
Pored toga, niz nepravilnosti, vezanih za kršenje tajnosti glasanja i fotografisanje glasačkih listića od strane birača, takođe je bio veoma zabrinjavajući, a reakcije članova komisije na ove slučajeve bile su neujednačene. Niz proceduralnih nedoslednosti podvukao je potrebu za profesionalizacijom rada biračkih odbora i opštinskih izbornih komisija. S obzirom na to da je sprovođenje lokalnih izbora u velikoj meri decentralizovano, delegacija stoga podstiče vlasti da nastave rad započet na izmenama i dopunama kojima bi se obuka učinila obaveznom, kako bi se obezbedile standardizovane procedure i sprovođenje.
Delegacija je takođe primetila mnoge slučajeve prenatrpanosti na malim biračkim mestima. Izborno osoblje često nije imalo jasne zadatke i odgovornosti, posebno tokom otvaranja i brojanja glasova. Da bi se ojačalo poverenje, potrebne su dalje mere zaštite integriteta, koje bi mogle biti u obliku numerisanih pečata za glasačke kutije, proaktivnog informisanja birača, jasnih procedura, posebno o postupcima brojanja, fotografisanju, korišćenju mastila i UV lampi i namenske obuke za sprovođenje takvih pravila.
Istovremeno, preduzeti su pozitivni koraci kako bi se rešila zabrinutost u vezi sa integritetom biračkog spiska, što je preporuka Kongresa iz 2022. godine. Delegacija pozdravlja odluku vlasti da osnuju Komisiju, koju čine članovi opozicije i civilnog društva, kako bi se ovo nastavilo. Delegacija se nada da će ona uskoro postati potpuno operativna i raditi na efikasan, transparentan i demokratski način kako bi se maksimiziralo poverenje javnosti u registar.
Što se tiče predizbornog perioda, delegacija je utvrdila da je kampanja nudila političke alternative i da su kandidati mogli slobodno da vode kampanju, ali je bila veoma polarizovana i fokusirana na nacionalne prioritete i aktere. Delegacija je bila zabrinuta zbog pogoršanja okruženja za kampanju u poređenju sa 2022. godinom, i još manje jednakih uslova.
Tokom preliminarnih sastanaka, posmatrači Kongresa su od strane nevladinih organizacija obavešteni o sveprisustvu zvaničnika na nacionalnom nivou tokom kampanje i o značajnim razlikama u troškovima kampanje. Nevladine organizacije i nezavisni mediji su takođe izveštavali o navodima o pritisku na zaposlene i birače, kupovini glasova i zloupotrebi administrativnih resursa i službenih položaja. Predstavnici vlasti su demantovali ove tvrdnje.
Zamagljivanje granice između države, lokalnih vlasti i vladajuće stranke dodatno se intenziviralo od poslednje posete Kongresa 2022. godine. Kao rezultat toga, lokalne teme i programi su uglavnom bili u senci, na štetu lokalne demokratije.
Medijsko izveštavanje o kampanji je posmatračima opisano kao neuravnoteženo, što je rezultiralo ograničenim vremenom emitovanja posvećenim glasovima opozicije, dok su nezavisni medijski nadzornici prijavili pretnje i napade na novinare tokom ovog perioda. Stanje lokalnih medija, negativno pogođeno koncentracijom vlasništva i samocenzurom, takođe zahteva hitnu pažnju. Nedostatak pristupa nezavisnim televizijskim mrežama, posebno van većih gradova, je razlog za žaljenje.
Potreban je inkluzivniji pristup kako bi se rešila polarizacija i ojačalo poverenje u izbore. Delegacija je utvrdila da treba podsticati učešće mladih u lokalnim poslovima, bez obzira na njihovu političku pripadnost, pozdravljajući njihovu spremnost da učestvuju kao birači, kandidati i posmatrači. Delegacija je takođe pozdravila primenu kvota za rodnu zastupljenost koje promovišu političko učešće žena.
Sve gore navedene zabrinutosti pojačane su percepcijom da neki organi za sprovođenje zakona nisu bili dovoljno brzi ili proaktivni u svom odgovoru na ova pitanja. Ovo može ograničiti mogućnosti pojedinaca da pristupe efikasnoj i blagovremenoj pravnoj zaštiti. Delegacija je smatrala da vladavina prava treba da se temeljno primenjuje tokom kampanje i na dan izbora. Slično tome, tamo gde građani i nevladine organizacije iznose zabrinutost kod vlasti, to treba u potpunosti istražiti i, tamo gde postoje verodostojni dokazi, treba da postoji pravičan postupak i sankcije.
U budućnosti, delegacija preporučuje da vlasti ispitaju mogućnost jedinstvenog izbornog ciklusa za lokalne izbore, kako bi se smanjili rizici izbornog turizma, stanja stalne kampanje i omogućio naglasak na lokalnoj demokratiji širom zemlje.
Konačno, pošto je Kongres jedan od onih koji podržavaju Deklaraciju o principima za međunarodno posmatranje izbora (DoP), delegacija je bila užasnuta kada je na terenu videla širenje pseudo-posmatrača, sa još 6500 akreditovanih pojedinaca, od kojih mnogi iz organizacija bez ikakvog dosijea ili metodologije, a neki ne pokazuju akreditaciju i ponekad vrše različite i prekomerne stepene uticaja. Slično tome, izgleda da su liste kandidata napravljene da namerno zbune birače koristeći imena slična imenima drugih opozicionih lista i da bi se dobila mesta u biračkim odborima. Ovim novim i negativnim dešavanjima treba posvetiti prioritetno pažnju.
Na dan izbora, šest Kongresnih timova, koji su predstavljali 13 posmatrača, bili su raspoređeni u mobilne timove u sedam od 10 opština u kojima su izbori održani 29. marta 2026. godine i posetili su više od 75 biračkih mesta od otvaranja do zatvaranja i prebrojavanja. Kongres Saveta Evrope, na poziv srpskih vlasti, bio je jedina međunarodna organizacija sa stručnošću u posmatranju izbora i mandatom za posmatranje ovih izbora.
Pre misije na licu mesta, delegacija je održala sastanke 27. i 28. marta sa raznovrsnim sagovornicima, uključujući nacionalne vlasti, predstavnike međunarodne zajednice, medije i nevladine organizacije. Takođe je vodila razgovore sa predstavnicima lista koje se kandiduju na izborima. Delegacija je cenila spremnost svih zainteresovanih strana na razmenu i priliku da osmi put posmatra lokalne izbore u Srbiji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


