Martinović: Šabić se pretvorio u pukog glasnogovornika Đilasovog SZS 1Foto: Beta/Milan Obradović

Umesto izveštaja o radu Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti za prošlu godinu , poslanici vladajuće većine uglavnom su se bavili Rodljubom Šabićem koji već šest meseci nije na toj funkciji.

Raspravljali su o njegovoj zlupotrebi položaja, telefonu u vrednosti od 180 000 dinara, ali i njegovom političkom delovanju. Uprkos upozorenju zamenice Poverenika Stanojle Mandić da ovde nije reč o liku i delu Šabića i da nije korektno pričati o njemu, već o izveštaju o radu ove institucije, iz Srpske napredne stranke stigao je odgovor da je ona bila Šabićev najbliži saradnik i da je dužna da parlamentu dostavi odgovore i da objasni kako je to ta nezavisna institucija tokom proteklog vremena postala servis CinS-a, Birna, Fonda za humanitarno pravo, a da se nije pozabavila pokušajem ubistva predsednika države.

Šef skupštinskih naprednjaka Aleksandar Martinović rekao da Šabić nije bio poverenik nego političar i da je otvoreno nastupao protiv predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Naveo je da je suštinski razlog za stavljanje izveštaja poverenika na dnevni red posle duže vremena da „građanima Srbije u direktnom tv prenosu dokažu da se Rodoljub Šabić kako mu se približavao kraj mandata sve više pretvarao u klasičnog političara koji otvoreno nastupa pre svega protiv Aleksandra Vučića, ministara i poslanika SNS“.

“Od nekoga ko je trebalo da bude poverenik Šabić se pretvorio u pukog glasnogovornika Đilasovog Saveza za Srbiju. To je osnovni i glavni razlog zašto smo se opredelili da razmatramo izveštaj gospodina Šabića, jer on to jeste suštinski, iako ga je potpisala Stanojla Mandić”, rekao je Martinović i dodao da će poslanici SNS na sednici raskrinkati do detalja lažnu ulogu Šabića kao poverenika.

On je upitao i koje građane koji misle dobro Srbiji zanimaju detalji kako je Srbija nabavila avione i helikoptere vojne i policijske i istakao da je valjda u interesu građana da Srbija ima jaču vojsku i policju, jer su tako bezbedniji i država i narod.

”Šabića i one koji su iz NVO i medija slali upite nije interesovalo ko je želeo u Potočarima 2015. da ubije Aleksandra Vučića, ali ih zanimaju Savamala i ministar finansija Siniša Mali i projekat „Beograd na vodi“. To su sve teme na kojima je pokušao da poentira Dragan Đilas, Vuk Jeremić, Boško Obradović i ovi iz raspale DS i njima slični“, rekao je Martinović i dodao 88 upita povereniku uputila jedna advokatska kancelarija i to želeći informacije zašto su određeni građani zaposleni u MUP-u 1999. godine bili na Kosovu. Šta su mogli da rade 1999. godine, pa da brane državu i srpski narod na Kosovu i Metohiji, nisu išli dole da prave roštilj i razapinju šator kao ovi ispred Predsedništva Srbije. Išli su da brane srpski narod i teritorijalni integritet od šiptarskih terorista i NATO pakta i regularne Vojske Albanije“, rekao je Martinović i dodao da je pitanje o tome šta su radili zaposleni u MUP-u tendeciozno i kako onaj ko misli dobro Srbiji uopšte dolazi na ideju da postavi takva pitanja. Ocenio je da su upite imali najmanje obični građani, a najviše NVO i „tobožnji nezavisni novinari“ i Fond za humanitarno pravo koji idu na to da sruše bezbednosni sistem Srbije.

Odgovarajući na primedbe zamenica poverenika navela je da ona nije punomoćnik Šabića, ali da je spremna da odgovara na pitanja koja se tiču rada institucije poverenika.

Komentarišući Martinovićevu primedbu da se Poverenik nije bavio pokušajem ubistva predsednika, ona je rekla da Potočara nema u izveštaju jer poverenik nije taj koji određuje koje informacije će građani da traže od organa vlasti.

Povodom navoda da je poverenik dobijao upite najviše od medija i NVO, ona je rekla da su najviše upita imali upravo građani, odnosno 66 odsto.

Tokom rasprave poslanici Srpske napredne stranke više puta su postavili pitanje ko je i zašto kupio Šabiću telefon od 180 000 dinara da bi mogao da tvituje i da li će on taj telefon da vrati.

Mandić im je odgovorila da je Šabić telefon službeni vratio i da u instituciji poverenika nije bilo nenamenskog trošenja novca i da to pokazuju interne revizije, kao i izveštaji DRI.

Zahvaljujući se na hrabrosti šefu skupštinskih naprednjaka Aleksandru Martinoviću zbog izrečenog o Šabiću, predsednica parlamenta Maja Gojković spustila se u skupštinske klupe tražeći od Stanojle Mandić da kaže da li je prethodna vlast razmatrala izveštaje Poverenika i tražeći infomraciju kolika je plata poverenika.

Rečeno je da plata poverenika iznosi 207.508 dinara i da je manja od plate ombudsmana.

I radikali su ocenili da su se bivši poverenik Šabić, kao i bivši zaštitnik građana Saša Janković više bavili poltikom nego svojim poslom, ali da je veliko pitanje zašto su ih naprednjaci reizabrali na te iste funkcije.

“Vi ste nasledilki Poverenika i funkcijom i imenom i prezimenom, i jedno i drugo ste nasleđe prihvatili i potvrdili i tada vam je sve to bilo odobro”, rekla je Vjerica Radeta, poslanica SRS i upitala šta će Srbiji poverenik.

Mandić: Zakon o zaštiti podataka ličnosti se mora doraditi

Podnoseći izveštaj parlamentu o radu Poverenika, Stanojla Mandić ocenila je da se novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti mora doraditi pre počeka njegove primene, 21. avgusta, jer je, prema njenoj oceni, sada neprimenljiv. Ona je navela da u predlogu zaključka Odbora za pravosuđe nema preporuka koje se odnose na oblast zaštite podataka o ličnosti, što je jako važno, imajući u vidu da 21. avgusta počinje primena novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.

„Zakon jeste sledio evropsku praksu, ali pojedini instituti nisu prilagođeni našem pravnom poretku. Da je promena potrebna potvrđuje i studija Evropske komisije koju smo pre nekoliko dana dobili od Ministarstva za evropske integracije u kojoj je rađena analiza usaglašenosti zakona sa opštom Uredbom o zaštiti podataka i zaključak studije je da zakon treba doraditi“, rekla je Mandić i dodala da u zaključku odbora nema ni dela koji se tiče kapaciteta tog organa, ukazujući da je upravo Zakonom o zaštiti podataka Poverenik dobio nove poslove i nadležnosti.

Mandić je ocenila da je u samom zakonu stajalo da se kapaciteti moraju značajno unaprediti da bi se moglo odgovoriti na nove poslove.

“Ni te preporuke nema u ovom zaključku odbora i to nije dobro“, rekla zamenica Povernika i dodala dodala da je Poverenik ove godine dobio isti budžet kao prošle godine i da to govori da nema prostora za povećanjem kapaciteta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari