Model Belorusije možda bude jedino dobar Rusiji: Hoće li Beograd Moskvi staviti do znanja da je njen zahtev neprihvatljiv? 1Foto: Beta/MSP/Ognjen Stevanović/MO

Diplomatski eksces, u kojem ambasador Rusije od ministra spoljnih poslova Srbije traži da Beograd ne prisustvuje događajima na kojima nema Rusije, je dobra prilika da srpska vlada saopšti da ovakvi zahtevi nisu dobrodošli i da krnje njen autoritet suverene vlasti. Međutim, Srbija očigledno ne želi da se direktno suprotstavlja Rusiji ukoliko se konfrontacija može izbeći.

To kažu sagovornici Danasa komentarišući saznanje televizije N1 da je ambasador Rusije Aleksandar Bocan Harčenko krajem decembra, izneo šefu diplomatije Ivici Dačiću, očekivanja Moskve da Srbija neće učestvovati na međunarodnim konferencijama koje se održavaju bez prisustva Ruske Federacije. To se odnosi na Samit za demokratiju, Savet evropske političke zajednice i još neke skupove gde će fokus biti na Rusiji. Na sve ove zahteve Dačić je rekao da će ih Srbija sagledati u duhu prijateljskih odnosa, saznaje N1.

Dačić nam, do objavljivanja ovog teksta, nije odgovorio, na pitanje da li su ova saznanja tačna, a nije se oglasila ni ruska ambasada.

Milovan Božinović, bivši ambasador Srbije u Berlinu i Beču i član spoljnopolitičkog saveta pokreta „Srbija centar“, za Danas kaže da rat u Ukrajini traje mnogo duže nego što je Rusija planirala.

– Stanje na frontovima je, verujem i iz ruskog ugla, ispod očekivanja i sve to vodi ka ogrubljivanju političkog rečnika a time i do jedne manihejske podele na prijatelje i neprijatelje. Dok je ranije Rusiji bilo dovoljno da Srbija žonglira „između svetova“, danas je to, pod pritiskom novih činjenica na ratnom poprište, malo. Moguće je da će, na kraju, model Belorusije biti jedini prihvatljiv i, iz ruskog ugla zadovoljavajući oblik podrške (ili „razumevnja’) za aktuelnu Rusiju – navodi naš sagovornik.

Prema njegovim rečima, ovaj, u strogo diplomatskom smislu, prilično bizaran slučaj, zapravo eksces, dobra je prilika da srpska vlada, kojoj se s pravom može prigovoriri da se nedovoljno trudi da bude jasna i konsekventna, izađe sa saopštenjem da ovakvi zahtevi nisu dobrodošli i da krnje njen autoritet suverene vlasti.

Dragoslav Rašeta, istraživač Novog trećeg puta, podseća da Moskva od početka agresije pokušava da zadrži svoje malobrojne saveznike i spreči pokušaje Zapada da je izoluju na međunarodnoj sceni.

– Kako lista njenih saveznika postaje sve kraća, Rusija pojačava pritisak. U slučaju Srbije, jasno je bilo još tokom planirane neuspešne posete Sergeja Lavrova, za koju niko od srpskih zvaničnika nije bio zainteresovan niti entuzijastičan, da Rusija pokušava da spreči jenjavanje njenog uticaja i pomeranje Srbije ka zapadnim pozicijama. Usledili su sastanci na marginama UNGS u Njujorku, kao i pritisak da Srbija ne glasa protiv ruskih predloga u UN – objašnjava on.

Kako zaključuje, s jedne strane bi bilo pogubno ne učestvovati na samitu demokratije i protivno srpskim interesima, dok sa druge strane, Srbija očigledno ne želi da se direktno suprotstavlja Rusiji ukoliko se konfrontacija može izbeći, te je stoga očekivana ovakva reakcija ministra Dačića.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari