Sagovornici Danasa o poseti Mišela: Proširenje EU pokrenuto sa mrtve tačke 1Foto: BETAPHOTO/MILOS MISKOV

Poruke o mogućnostima za integraciju Srbije, i celog Zapadnog Balkana u Evropsku uniju po modelu faznog pristupanja, koje je tokom jučerašnje posete Beogradu izneo predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel, prema oceni sagovornika Danasa pokazuju da je EU spremna da pokrene proces proširenja sa „mrtve tačke“, posebno zbog rata u Ukrajini.

Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel juče je boravio u Beogradu, u okviru trodnevne turneje po Zapadnom Balkanu, i sastao se sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Mišel je poslao dve važne, delimično nove, poruke o daljoj budućnosti proširenja Evropske unije – jedna je ideja faznog pristupanja Evropskoj uniji, koja nije nova, kako podsećaju sagovornici Danasa, ali jeste oživljena, dok je drugi koncept Evropske geopolitičke zajednice relativno nov i tek treba da se vidi kome je prvenstveno namenjen.

Prva ideja odnosno fazno pristupanje EU, prema rečima Aleksandra Ivkovića, urednika vesti na portalu European Western Balkans, podrazumeva uključivanje kandidata u različite sektore i politike EU čim budu spremni za to, pre punopravnog članstva, što bi za Srbiju trebalo da bude atraktivnije i važnije nego drugi koncept koji je izneo Mišel, o formiranju Evropske (geo)političke zajednice.

– Fazno pristupanje već ima utemeljenje u formalnim odlukama EU, konkretno u novoj metodologiji proširenja koja je usvojena u martu 2020. Ideja koju je Mišel predstavio (postepeno uključivanje, plus reverzibilnost) je skoro pa na isti način predstavljena u tom dokumentu. Problem je bio u tome što, iako je ta mogućnost formalno tada otvorena, na njoj se nije radilo. Zbog toga su organizacije civilnog društva duže vremena zagovarale da se krene u primenu tog koncepta, i izgleda da je ta ideja sada oživljena. EU očigledno nije bila dovoljno ozbiljna u nameri da sprovede ideju faznog pristupanja 2020. godine, ali sada su šanse za tako nešto svakako veće, zbog rata u Ukrajini i potrebi da se Zapadni Balkan što više integriše u EU, a da se na neki način „zaobiđe“ protivljenje dela država članica daljem širenju – navodi Ivković.

Sa druge strane, ideja o Evropskoj geopolitičkoj zajednici, kako on ističe, nova je i nerazrađena.

– Nju svakako podržava Emanuel Makron kao neku vrstu zamene za proces pristupanja Ukrajine, što smo videli prošle nedelje. Međutim, Makron je pomenuo razne stvari (ekonomska, energetska saradnja, sloboda putovanja…), tako da je ta ideja pomalo fluidna i treba videti šta će od nje ispasti. Ta inicijativa je, po mojoj oceni, i pokrenuta primarno zbog prijave Ukrajine za članstvo, a ne zbog Balkana, naglaša Ivković.

On dodaje da je zbog toga neobično što je Vučić juče, tokom konferencije koja je usledila posle sastanka sa Mišelom, više govorio o ideji EPZ, a ne o faznom pristupanju koje bi za Srbiju bio korisniji koncept.

– Šarl Mišel je, zapravo, pričao o faznom pristupanju, a ne o EPZ tokom svog uvodnog govora, što i pokazuje da bi Srbiju to trebalo više da zanima. Zašto je Vučić komentarisao samo EPZ ostaje nejasno, ali podsetiću da je tu ideju pokrenuo predsednik Makron. Mislim da Vučić svojom podrškom Evropskoj političkoj zajednici želi da pre svega ojača svoje lične odnose sa Makronom. To je radio i u slučaju nove metodologije EU (koju je isto predložila Francuska) kada ju je „prihvatio“ tokom svoje posete Makronu u julu 2020. iako je Vlada bila formalno zadužena da prihvati metodologiju – naglasio je on.

Suzana Grubješić, iz Centra za spoljnu politiku, takođe ističe za Danas da je koncept faznog pristupanja koji sada pominje Šarl Mišel, a nedavno i Makron, već deo nove metodologije ali nije bio razrađen do sada.

– Suština je u postepenoj i ubrzanoj integraciji, sa konkretnim benefitima i tokom pregovaračkog procesa, a ne da se čeka članstvo. To znači integraciju u određene sektore, u zajedničko tržište, korišćenje programa i fondova – kako ona navodi.

Što se tiče stvaranja geopolitičke zajednice za koju se zalaže Mišel, Grubješić ističe da bi ona obuhvatala zemlje izvan EU – Zapadni Balkan, Istočno partnerstvo i ostale, a glavna oblast saradnje bila bi spoljna politika.

– Ovakav pristup pokreće stvari sa mrtve tačke jer je proširenje danas igra sa nultim zbirom. Nadam se da ćemo konkretnije stvari saznati na sastanku EU-Zapadni Balkan 23. juna, ali je dobro da se EU trgla iz birokratske obamrlosti i da počinje da deluje geopolitički – istakla je ona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari