Visković: Srbija ne treba da odlaže odluke, rat u Ukrajini će još trajati 1Foto: FoNet/Ognjen Stevanović

Niko ne može da predvidi u kom pravcu će se kretati rat u Ukrajini narednih meseci, ali će posledice po Evropu i Srbiju svakako biti značajne, rečeno je na tribini „Agresija na Ukrajinu – preokret geopolitičkih odnosa i gde je Srbija“ u organizaciji Skupštine slobodne Srbije.

Profesor Fakulteta političkih nauka Ivo Visković rekao je da mu se čini da srpska vlast sada „kupuje vreme“ odlažući donošenje odluka i dodao da smatra da „nam vreme nije saveznik i da što duže sukob traje, biće sve teže“.

„Mi se stalno lomimo dali ćemo doneti konačnu odluku koja nas svrstava na jednu stranu, ili ćemo da plivamo kao onaj nesretnik koji mora da bira uzmedju Scile i Haribde. Kažu da je Buridanov magarac umro od gladi izmedju dva stoga sena dvoumeći se koji da zagrize. Mi se već duže vreme nalazimo u toj poziciji“, rekao je Visković.

Dodao je da ne bi bilo korektno reći da je to posledica ličnih opredeljenja predsednika Srbije i ljudi oko njega, već postoje i objektivni razlozi što je teško doneti odluku, jer nepridruživanje sankcijama nas odaljava od EU, a sa druge strane sankcije bi značile dovodjenje u vrlo neprijatan položaj zbog stopostotnoe zavsnosti od ruskog gasa i 65 posto zavisnosti od nafte.

Visković je rekao da je su stručnjaci upozoravali da smo „energetski zavisni od Rusije, trgovinski od EU, a finansijski od Amerike i Kine“ i da je Srbiju u taj položaj dovela neodgovorna politika.

Profesor je izneo da je društvo decenijama unazad podeljeno na evropejce i narodnjake, da je uvek bilo rusofila, a sada doiniraju „rusopatofili“ koji se opredeljuju za Putina da bi se okrenuli protiv zapada i vrše pritisak na kreatore spoljne politike i pre svega na Vučića Lično.

On je izneo i kritike i na račun opozicionih stranaka koje takodje izbegavaju da se opredele ili „organizuju parade podrške Putinu uz slovo Z koje navodno znači pobedu, a nije jasno zašto je napisano latinicom“.

Profesor Filozofskog fakulteta Ognjen Radonjić osvrnuo se na težak položaj u koji je Srbija i Evropa dovedena još zbog pandemije, rekao da je javni dug već bio dupliran i da bi bilo velike krize i bez rata u Ukrajini.

On je naveo da je jedna od tačaka Vašingtonskog sporazuma bila diversifikacija izvora energije, ali da Srbija po tom pitanju nije ništa uradila, već je ostala zavisna od Rusije.

Kako je rekao, Srbija sada nema alternativu, a ostalo je mnogo nedoumica šta će se dešavati i kakvu će odluku doneti.

Istoričar Milivoj Bešlin istakao je da je za Rusiju Balkan uvek služio kao rezervni front za odmeravanje snaga sa zapadom, a bez opasnosi po vlastite interese.

Beslin je naveo koliko puta je Rusija pobvlačila poteze protiv srpskih interesa, pomenuvši da nisu podržali ustanak protiv Turaka 1804, a 1806. zaratili sa Tuskom, da su kad je bilo potrebno izručili turcima srpske ustanike, da su 1876. stvorili veliku Bugarsku, pa sve do odnosa SSSR i SFRJ koji su u stvari bili odnosi dve partije a ne dve države.

„To je stalni model odnosa“ rekao je Beslin i ocenio da je nezavisan odnos Srbije od Rusije u vreme Vuića i Dačića vraćen unazad.

Tribina o posledicama rata u Ukrajini prva je u nizu o aktuelnim temama koje će organizovati Skupština slobodne Srbije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari