aleksandar vučićfoto (BETAPHOTO/EMIL VAS)

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, udruženo sa ostalim istaknutim članovima Srpske napredne stranke, koja je u Rezoluciji evropskog parlamenta jasno označena kao ona koja je uzrokovala niz neregularnih i nefer izbornih uslova u decembru prošle godine, kategorički, za sada, odbacuju mogućnost da bude sprovedena nezavisna, međunarodna istraga tim povodom.

Najistaknutija posledica sa takozvanim praktičnim elementima Rezolucije Evropskog parlamenta jeste upravo međunarodna komisija za ispitivanje onoga što se dogodilo na poslednjim izborima u Srbiji, te, ukidanje finansijske pomoći režimu Aleksandra Vučića, ukoliko se krađa i na takav način ustanovi.

Imajući u vidu da je Ana Brnabić, premijerka Srbije, uveliko izjavila da ako Srbija prihvati međunarodnu komisiju, ona smesta podnosi ostavku (iako joj premijersko mesto svakako više nije garantovano, s obzirom na to da teku rokovi za formiranje nove vlade), te vrlo oštre reči predsednika Srbije upućene evroposlanicima kao i ovdašnjoj opoziciji koja je inicirala ceo slučaj, postavlja se pitanje kakve bi posledice po Srbiju ostavilo eventualno odbijanje međunarodne istrage.

Da će se Vučićev režim naći pred takvim izazovom, da bude prinuđen da kaže – da ili ne – Evropskoj komisiji, gotovo da je izvesno, s obzirom na naznake koje stižu od predstavnika zajednice ervopskih zemalja.

– Ne treba očekivati neke dramatične i brze reakcije koje se vide preko noći. Međutim, kao i u slučaju evropskih institucija koje su godinama upozoravale da se ne ide u pravom smeru, pa tek sada stigle do veoma oštre rezolucije, verovatno će se ići korak po korak – kaže za Danas diplomatski izvor iz EU.

Čak i ako Vučić odbije međunarodnu istragu izbora, dodaje, biće pokušan dijalog pre nekih jačih i represivnijih mera kao što je totalno ukidanje fondova i slično.

Kakve posledice bi snosio Vučićev režim ako ne bi dozvolio međunarodnu istragu izbora i rekao "ne" Evropskoj komisiji? 1
foto Aleksandar Roknić Danas

Dosta pritiska bi došlo iz važnih zemalja članica, od kojih bi neke bile „grublje“ i nedvosmislene, a druge mnogo više igrale ulogu „dobrog policajca“. Ali, sve u svemu – zahtev bi bio isti – kaže naš izvor.

Kako zaključuje, reakcija na srednji rok bi bila veoma jasno insistiranje na fer i slobodnim izborima jer je za EU bez toga nezamisliv razgovor sa nekom državom koja pretenduje da bude kandidat.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari