Dobroćudni tumori materice 1

Najčešći dobroćudni tumori materice su miomi.

Prisutni su u oko 25 odsto žena reproduktivne dobi. Etiologija još uvek nije poznata. Ne javljaju se pre puberteta, a rastu pod uticajem hormona, proliferacijom (umnožavanjem) glatkih mišićnih ćelija, od kojih je građeno telo materice. Estrogeni ne uzrokuju nastanak mioma, ali pospešuju njihov rast.

Miomi su čvorovi okruglastog oblika, dobro ograničeni čvrste konzistencije. Mogu biti pojedinačni, a najčešće multipli, sa različitim lokalizacijama na materici i u njoj. Simptomatologija se javlja u oko 40 odsto pacijentkinja sa miomima. Asimptomatski miomi se slučajno otkrivaju prilikom rutinskih pregleda.

Simptomi zavise uglavnom od veličine mioma, lokalizacije, promena u samom miomu (nekroza, krvarenje) i o tome da li je žena trudna ili ne.

Na 1. mestu – nepravilna i obilna krvavljenja iz materice kod oko 30 odsto bolesnica. Posledica toga je anemija sa posebnim akcentom na manjku gvožđa u krvi, koja se medikamentozno vrlo teško leči. Obilne menstruacije, zbog poremećene vaskularizacije i oštećenja sluzokože materice, prisustvom mioma u materičnoj šupljini.

2. Bol, posledica poremećene ishrane mioma, uvrtanja mioma oko peteljke, degeneracijom samog mioma, infekcijom, ili materičnim kontrakcijama, kojima sama materica kao mišićni organ teži da odbaci(tj. „rodi“) miom Bolovi su različitog karaktera – od blagog tištanja, do probadajućeg bola koji se širi prema krstima ili bešici ili debelom crevu.

3. Napetost u maloj karlici zbog rasta mioma i pritiska na okolne organe karlice i abdomena.

4. U određenom broju slučajeva miomi mogu predstavljati mehaničku prepreku zatrudnjivanju i biti uzrok neplodnosti i spontanih pobačaja kod žena sa već dijagnostikovanim miomima.

Dijagnostika je visokospecijalizovana, čak i najjednostavnijim ginekološkim pregledom, a da ne govorimo o visokosofisticiranim metodama 3D UZ i kolor-dopler UZ. Laboratorijske analize krvne slike i biohemije ukazuju uglavnom na tzv. hiposideremijsku anemiju i „prazne eritrocite“ sa sniženim nivoom hemoglobina (glavnog nosioca kiseonika u crvenim krvnim zrncima) i serumskog gvožđa.

U određenim slučajevima brz rast mioma može ukazivati na tzv. malignu alteraciju, odnosno zloćudnu formu, koja se javlja prilično retko.

Ukoliko se u miomatoznoj materici ipak razvije trudnoća, mora se strogo kontrolisati UZ pregledima jer može doći do pojave bolova, krvavljenja tokom trudnoće, spontanih pobačaja, a u kasnijem toku trudnoće mogu se desiti anomalije položaja ploda, inercija materice u porođaju, opstrukcija porođajnog kanala, postporođajnih krvavljenja.

Takve trudnoće se uglavnom završavaju operativnim putem – carskim rezom. Lečenje zavisi od doba pacijentkinje, pariteta, simptomatologije, te veličine i lokalizacije mioma. Jedan od najznačajnijih podataka u smislu pravca i postupka lečenja je i opšte stanje pacijentkinje.

Tu je veoma bitna korekcija anemije i dobra nadoknada gvožđem, krvlju i krvnim derivatima. Ponekad se u slučaju uvrtanja mioma oko peteljke mora hitno operativno reagovati, jer je to akutno hirurško stanje, koje ugrožava život pacijentkinje. Lečenje zavisi od više faktora, i svakom slučaju se pristupa individualno.

Operisati se može uglavnom u svako doba, naročito od kada minimalno invazivna hirurgija postaje sve više prisutna u ovoj operativnoj grani (laparoskopsko odstranjivanje samih mioma ili cele materice, u zavisnosti od slučaja).

O hormonskim preparatima koji su raznoliki se odlučuje na osnovu veličine, pariteta i uzrasta pacijentkinje, i uglavnom dovode do smanjenja volumena 40-60 posto, što nekada predstavlja dovoljnu terapiju.

Kod žena u perimenopauzi i menopauzi, ukoliko ne rastu i ne prave smetnje – ne treba ih operisati jer prestankom lučenja seksualnih hormona miomi gube svoju ishranu, degenerišu i fibroziraju.

Nakon porođaja trebalo bi da prođe minimum tri meseca da bi se donela odluka o daljem tretmanu.

U svakom slučaju, kao i u svim oboljenjima, najbitnije je široko zdravstveno prosvećivanje i redovan odlazak ginekologu jednom godišnje na kompletan sistematski pregled genitalnog trakta žene.

Autorka je ginekološkinja GAK Narodni front

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari