paradajzParadajz na terasi, foto: Zoonar/Dmitrii Marchenko, Zoonar GmbH / Alamy / Profimedia

Paradajz je jedan od najpopularnijih useva za uzgoj kod kuće – i s razlogom.

Paradajz iz bašte, čak i ako je na terasi, ima savršen ukus, koji daleko nadmašuje onaj iz prodavnice. Dobra vest je da ne morate imati baštu da biste uživali u svežem, domaćem paradajzu – dovoljno je malo sunca, dobra zemlja, veća saksija i redovno zalivanje.

Kada se sadi paradajz

Ako sadite paradajz u saksijama na terasi, evo orijentira:
Kada tačno?

Kada noćne temperature redovno prelaze 10–12°C, a dnevne su iznad 18–20°C.

Idealno je da sadnja bude kada temperatura noću ne pada ispod 12°C, što je često posle 1. maja.

Šta još treba da znate

Paradajzu treba 6–8 sati direktnog sunca dnevno, dakle ako naa terasi nemte dovoljno sunca, ova biljka nije za vas.

Zemlja treba da bude topla i rastresita – u saksijama koristi kvalitetan supstrat.

Rasad

Sada je kasno da paradajz sadite iz semena, ali zato na svakoj pijaci možete da birate rasad. Birajte sorte koje sazrevaju rano, za 60 dana i koje ne rastu previše visoko.

Ako sadite rasad (mladu biljku), možete da je zasadite dublje, do prvih listova – iz stabla će izrasti dodatni koren i biljka će biti jača.

Ako sadite paradajz u saksijama, birajte kompaktne sorte – tzv. „determinantne“ ili „poludeterminantne“. One rastu u grmu i ne zauzimaju mnogo prostora. Postoje i patuljaste i tzv. „patio“ sorte koje su posebno razvijene za saksije i viseće žardinjere. Neke dobre sorte su:

Zemlja i saksije

Koristite kvalitetnu supstratnu zemlju za saksije – ne baštensku! Saksijska zemlja je lagana, prozračna i omogućava dobar protok vode i hranljivih materija. Saksija treba da bude najmanje 12 cm duboka i široka, ali veća je uvek bolja. Plastične kofe od 5 litara su jeftina i praktična opcija – samo im probušite dno radi drenaže, piše gardendesign.com.

 

Nega biljke

Zalivanje: Saksije se brže suše – zalivajte redovno i duboko, po mogućstvu ujutru. Ne dozvolite da se zemlja potpuno osuši, ali ni da bude konstantno natopljena.

Đubrenje: Početno đubrivo je važno, ali kada biljka počne da cveta, dodajte tečno đubrivo za povrće na svake dve nedelje.

Podrška: Čak i u saksiji, paradajz može narasti i roditi dosta – stavite kolac ili malu mrežu odmah po sadnji da biljka ima oslonac.

Rezidba: Ako uzgajate visoke sorte, povremeno uklanjajte bočne izbojke („pastiće“) koji troše energiju, ali ne rađaju. Kod grmolikih sorti to nije potrebno.

Uobičajeni problemi i kako ih rešiti

Premalo vode: Usporava rast, lišće vene i plodovi mogu da opadaju. Proveravajte zemlju svakodnevno.

Previše vode: Može izazvati truljenje korena. Ako se saksija ne drenira, presadite biljku u svežu zemlju.

Premalo sunca: Biljka će biti slaba, neće cvetati ni rađati.

Premalo hranljivih materija: Biljka stagnira, nema mnogo plodova. Pratite raspored đubrenja.

Previše đubriva: Mnogo lišća, a malo plodova. Ako preterate, isperite zemlju dodatnim zalivanjem i pauzirajte sa prihranom.

Mala saksija: Biljka može postati „zagušena“, pa je presađivanje u veću neophodno.

Dodatni savet: Da li kafa pomaže?

Kafa sadrži azot i druge hranljive materije, ali treba je koristiti vrlo umereno – najbolje kroz kompost, ne direktno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari