Pristalica ministra napravio deficit u preduzeću, umesto smene premeštaj i povišica 1Foto: Radenko Topalović

„Skoro svakodnevno po neke novine donose kako se po raznim strukama dešavaju krađe, deficiti, a među kojima u prvom redu dolazi ova naša ojađena železnica“, pisao je list „Mali žurnal“ pre 110 godina u tekstu o malverzacijama u okviru železnice u Nišu.

Kako autor teksta u listu „Mali žurnal“ napominje, krađa u okviru železnice prevazišla je „i one afere koje se dešavahu pre nekoliko godina u vojsci“.

„Tu ćemo svakog dana videti i čuti kako je ovaj ili onaj šef stanice napravio deficit po 2-3000 dinara, kako se državna imovina stalno potkrada, kako se daju razne liferacije na račun državne kase, itd.“

Tada aktuelni ministar, postavljao je kontrolore u direkciji i davao im „klase i masne dijurne“, odnosno dobre plate, taj postupak pravdao je potrebom za dobrom kontrolom za koju je smatrao da je neophodno da se zaposli više ljudi.

„Pa šta vidimo? Što god je veći broj kontrolora, toliko više vidimo skandala na železnici.“

U to vreme se čak i pisalo o tome kako je jedan šef stanice napravio deficit 3000 dinara i kako mu kasa, pored velikog broj novopostavljenih kontrolora, nije pregledana godinu dana, te da je ni u datom momentu ne bi proverili, da isti nije smenjen tj. premešten u drugu stanicu.

Pristalica ministra napravio deficit u preduzeću, umesto smene premeštaj i povišica 2
Foto: Screenshot Digitalna.nb.rs

„Pa da li je to jaka kontrola? Kada je već taj deficit utvrđen, gospodin Ministar, odnosno direkcija, umesto da ovog nesavesnog činovnika otera sa one strane katanca, ona ga, naprotiv, šalje u Niš za rezervnog činovnika dajući mu pored plate i masan dodatak u sumi od 90 dinara mesečno. I gospodin ministar i direkcija preko ovoga prelaze ćutke, jer je ovaj deficitlija pristalica gospodina ministra.“

Autor teksta je pisao i o krađi bakra težine preko 3.000 kilograma u železničkoj radionici u Nišu.

„U niškoj radionici imalo je oko 13.000 kilograma bakra u parčadima, koji je bio neupotrebljiv za poslove radionice. Zato je direkcija naredila upravniku radionice da može taj bakar prodati po ceni 2 dinara od kilograma.“

Kupac tog bakra bio je neki jevrej iz Beograda, koji je zakupio sav taj rashodovani bakar.

„Upravnik radionice odredio je naročitu komisiju koja će bakar premeriti i podneti izveštaj koliko je kilograma bakra bilo… Ovi su bakar premerili i isti je iznosio 13.000 kilograma. Ali po premeru u njihovom izveštaju ne bude stavljena prava cifra nego 10.000 kilograma, dakle manje za 3.000.“

Iako je upravnik radionice naredio da se bakar ne sme ekspedovati bez njegovog naređenja, to naređenje nije izvršeno već je, kako su svedočili pojedini ljudi, jedan visoki činovnik potplatio je službenika na stanici cela dva dinara da vagon sa otuđenim bakrom odmah uvrsti u voz.

„Ubrzo zato od nekuda dozna i upravnik radionice da je vagon već otišao, on odmah napiše akt šefu stanice u kome traži da se vagon vrati natrag i šef stanice depešom traži da stanica Ćuprija, jer je vagon dotle došao, isti vrati natrag u Niš. Kad je to osetio kupac on je odmah vozom otišao u Ćupriju i onom dežurnom činovniku davao 1.000 dinara da vagon ne vraća, no onaj to nije hteo primiti i vagon bude vraćen natrag u Niš.“

Kada je vagon ponovo premeren, pokazalo se da u njemu ima 13.000 kilograma bakra, a ne 10.000 kao što su to činovnici iz komisije u izveštaju napisali. Nakon što je upravnik odmah obavestio direkciju, činovnici su suspendovani.

„Komisija vodi po tome istragu, ali izgleda da će biti ‘pojeo vuk magarca’, jer je jedan član komisije na doručku kod kafane ‘Karlovac’ kazao kako to nije opasna stvar, samo će, kaže, biti premešteni. I zbilja, on je pravo kazao da nije opasna stvar. Što se njega tiče što će to platiti državna kasa. Kontrolori i inženjeri imaju računa da idu na ruku tim zloupotrebama, jer da nije njih oni ne bi imali dijurnu. Lepo nam stvari idu, samo i dalje tako nek produže.“

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 110 godina, tačnije 1912. godine. Predmet analize je dnevni list Mali Žurnal, koji danas ne postoji. Novine su izlazile u Beogradu kao informativni dnevni list od 1894-1915, godine i potom 1920 godine. Vlasnik i odgovorni urednik bio je Jovan Živković. Vremenom, list se razvijao i tematski širio: imao je dobru dopisničku mrežu, pratio je kulturni život i političke događaje.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari