AlpiFurka pas, prolaz u Alpima gde je izeden eksperiment, foto:Shutterstock/cvrestan

Naučnici su krajem aprila duboko ispod švajcarskih Alpa namerno izazvali hiljade malih zemljotresa. Zvuči zastrašujuće, ali iza svega stoji veliki naučni eksperiment čiji je cilj bolje razumevanje načina na koji nastaju potresi.

Tokom 50 sati, švajcarski i italijanski istraživači ubrizgali su oko 750.000 litara vode kroz dve bušotine, na dubini od približno 1.000 metara ispod Alpa, čime su izazvali čak 8.000 seizmičkih događaja.

Srećom, svi potresi bili su toliko slabi da ih ljudi nisu mogli osetiti niti su izazvali bilo kakvu štetu na površini.

Zašto su naučnici to radili?

Eksperiment je deo projekta pod nazivom FEAR (Fault Activation and Earthquake Rupture), odnosno projekta koji proučava aktivaciju rascepa i nastanak zemljotresa.

Istraživanje vodi tim sa švajcarskog univerziteta ETH Cirih, u saradnji sa nemačkim univerzitetom RWTH Aachen i italijanskim institutom INGV.

Eksperiment je izveden u podzemnoj laboratoriji Bedreto u Švajcarskoj, koja se nalazi oko kilometar ispod Alpa i omogućava naučnicima da direktno proučavaju pomeranje geoloških rascepa duboko unutar Zemlje.

Cilj je bolje razumevanje zemljotresa

„Zemljotresi spadaju među najrazornije prirodne katastrofe sa kojima se čovečanstvo suočava“, navodi se na sajtu projekta.

Naučnici pokušavaju da otkriju šta se tačno događa duboko u Zemljinoj kori kada dolazi do pomeranja tla, kako bi jednog dana možda mogli preciznije da predvide ili čak spreče velike potrese.

Profesor Domeniko Đardini, jedan od vodećih istraživača projekta, rekao je za Daily Mail da danas još ne postoji metoda koja može sa sigurnošću da predvidi gde i kada će se dogoditi veliki zemljotres.

Zbog toga se istraživači nadaju da će izazivanjem kontrolisanih, veoma malih potresa bolje razumeti procese koji se odvijaju pre i tokom zemljotresa, piše N1 Slovenija.

Kako je eksperiment izveden?

Da bi stigli do željenog geološkog rascepa, naučnici su prvo morali da izgrade tunel dug 120 metara unutar planine.

Zatim su postavili veliku mrežu senzora koji su pratili sve — od temperature stena do seizmičke aktivnosti.

Eksperiment je počeo 22. aprila. Operacije ubrizgavanja vode počele su u sredu popodne, 22. aprila. Tokom naredne noći eksperiment je privremeno prekinut zbog neočekivanog nestanka struje. Nakon završetka popravki, ubrizgavanje je nastavljeno u četvrtak, 23. aprila, u kasnim popodnevnim satima.

Istovremeno ubrizgavanje vode kroz dve stimulacione zone u dve odvojene bušotine dovelo je do aktivacije više geoloških struktura unutar eksperimentalne zone koja je bila gusto pokrivena instrumentima za merenje.

Eksperiment je zaustavljen u subotu ujutru u 8:30, nakon što je ukupno ubrizgano 750 kubnih metara vode tokom približno 50 sati rada pumpi. Izazvani su veoma mali seizmički događaji, lokalne magnitude između −5 i −0,14.

Iako se deo seizmičke aktivnosti dogodio u ciljanoj zoni rascepa, veliki broj potresa pojavio se i na susednim geološkim strukturama koje su aktivirane ubrizgavanjem tečnosti. Odluka o prekidu eksperimenta doneta je kada je sve veći broj seizmičkih događaja počeo da se pojavljuje izvan centralne mreže za merenje, što je otežalo njihovu naučnu analizu.

Ukupno gledano, eksperiment je potvrdio da se rascepi mogu aktivirati u okviru istraživačkog centra BedrettoLabs Earthquake Physics Testbed, kao i da je izazvana seizmička aktivnost ostala unutar očekivanih granica.

Podrhtavanje tla izvan tunela bilo je između 5.000 i 6.000 puta slabije od projektovanih vrednosti ubrzanja tla definisanih švajcarskim standardima. Najveće izmerene vrednosti ubrzanja tla iznosile su 0,000014g na ulazu u tunel, 0,0000167g na vrhu planine i 0,0000172g na ulazu u tunel Furka Base, piše FEAR.

Te vrednosti su približno 700 puta niže od nivoa koji ljudi mogu da osete i oko 7.000 puta niže od nivoa povezanih sa zemljotresima koji izazivaju štetu.

Pre početka eksperimenta naučnici su procenjivali da bi mogli izazvati potrese magnitude do 1 stepen.

Za poređenje, ljudi uglavnom počinju da osećaju zemljotrese tek od magnitude 2,5 i više.

Merenja su pokazala da je podrhtavanje tla bilo višestruko slabije od nivoa koji bi mogao da izazove bilo kakvu štetu ili da ga ljudi registruju.

Šta su naučnici saznali

Naučnici veruju da bi ovo moglo pomoći i razvoju zelene energije

Istraživači ističu da bolje razumevanje nastanka zemljotresa može imati važnu ulogu i u razvoju geotermalne energije.

Naime, duboke vrele stene predstavljaju gotovo neiscrpan izvor energije, ali je njihovo korišćenje komplikovano upravo zbog rizika od izazivanja seizmičkih aktivnosti.

Profesor Đardini smatra da bi ovakva istraživanja mogla pomoći naučnicima da nauče kako da kontrolišu seizmičke procese.

„Ako naučimo kako da izazovemo zemljotrese određene jačine, onda ćemo znati i kako da ih izbegnemo“, rekao je on.

Istraživanje se nastaavlja z nekoliko meseci.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari