Ostrvo zmijaOstrvo zmija, foto: Leo Francini / Alamy / Alamy / Profimedia

Nedaleko od obale južnog Brazila nalazi se ostrvo Queimada Grande, poznato kao 'Ostrvo zmija'.

Ostrvo zmija prostire se na 43 hektara (106 ari), ovo stenovito ostrvo dom je između 2.000 i 4.000 izuzetno otrovnih zlatnih lancehead zmija (Bothrops insularis), koje mogu narasti do 70 cm, piše Sience Focus.

Ostvo se nalazi na samo 30 kilometara od Sao Paula, i iz vazduha izgleda kao raj. Bogata šuma, stenovita obola i kristalno more. Ipak, na ostrvo ne smete ni da kročite.

Jer, prema naučnicima, ne postoji mesto na Zemlji sa većom koncentracijom zmija.

Zmija je dobila ime po smeđo-žutoj boji kože i po glavi koja ima oblik roda Bothrops, zovu je i zlatna zmija.

Zlatna zmija je jedna od najotrovnijih zmija na svetu, mnogo je otrovnija od bilo kog pripadnika svoje vrste. Pretpostavlja se da je njen otrov tako snažan, da može da rastopiti ljudsko meso i deluje odmah.

Zmije su na ovom ostvu zarobljene pre otprilike 11.000 godina, na kraju poslednjeg ledenog doba, kada su porasli nivoi mora i odsekle ih od kopna.

Na ostrvu ne žive sisari, pa zmije nemaju prirodne neprijatelje koji bi ograničili njihovu brojnost, ali imaju i veoma ograničen plen.

S obzirom na malo kopnenih životinja za lov, zmije su postale specijalisti u hvatanju ptica koje posećuju ostrvo tokom njihove godišnje seobe.

Verovatno je zato i njihov otrov tako snažan, jer nemaju luksuz da im plen pobegne.

Otrov zlatne lancehead zmije deluje brzo i izaziva niz užasnih simptoma, od zatajenja bubrega do unutrašnjeg krvarenja i propadanja tkiva. Međutim, ove smrtonosne osobine navele su neke istraživače da istraže upotrebu otrova u medicinske svrhe, kao što su lečenje srčanih bolesti i krvnih ugrušaka, a već se koristi u proizvodnji lekova za snižavanje krvnog pritiska.

Izuzev hemotoksičnosti, njihov otrov je i neurotoksičan.

Simptomi trovanja uključuju oticanje i lokalizirovani bol, mučninu i povraćanje (krvi), krv u urinu, unutarašnje krvarenje, otkazivanje bubrega, krvarenje u mozgu i  smrt.

Ostrvo je, možda očekivano, nenastanjeno, a brazilska mornarica zabranila je pristup posetiocima. Izuzeci se prave samo za naučnike i istraživačke timove. Dozvola podrazumeva da sa istraživačima ide i lekar i da svi nose zaštitna odela.

Ova vrsta zmija spada u ugrožena, a  pristup je zabranjen, upravo time posete ostrvu za neke ljude postaju još primaljivije. Zbog toga postoje i crno tržište za ture na ovo ostrvo. Pored toga, otrov ove zmije izuzetno je cenjem na crnom tržištu, pa  ostrvo često posećuju krijumčari životinjama.

ostrvo zmija
Ostrvo zmija, foto: Mark Moffett / Minden Pictures / Profimedia

Stanovnici na Ostrvu zmija

Na ostrvu je živelo nekoliko hrabrih stanovnika početkom 1900-ih. Vodili su računa o svetioniku, ali prema legendi, poslednje stanovnike, čitavu porodicu svetioničara  ubile su upravo zmije koje su u njihov dom ušle kroz prozor. Svetionik je od tada automatizovan.

Druga strašna priča govori o ribaru čiji se čamac nasukao na obale ostrva. Dok je pokušavao da ubere banane, zmije su ga zaskočile s drveta. Tok je pokušavao da pobegne do obale, navodno je ugrizen više od desetak puta.

Zlatne lancehead zmije preferiraju šumska područja ostrva gde mogu loviti plen. Neki procenjuju da u šumama može biti čak jedna lancehead zmija po kvadratnom metru.

Naučnici kažu da se njihov broj smanjuje, usled gubitka staništa, bolesti, ilegalnog lova i negativnih efekata inbreedinga u ovoj izolovanoj populaciji.

Pored ove otrovnice, na ostrvu živi još jedna vrsta zmija. Reč je o mnogo manjoj, neotrovnoj zmiji koja je poznata kao šumska pužolovka (Dipsas albifrons) .

Dakle, ako se ikada nađete zaglavljeni na Ostrvu zmija, najbolje je izbegavati šume i ostati na stenovitoj obali, gde je malo verovatno da ćete naići na zlatnu lancehead zmiju.

Ali ako se uputite u šumu, budite oprezni, jer su zmije svuda, i na tlu i u gustim krošnjama.

Otrov ove zmije može da ubije za manje od sata, iako je samo oko sedam odsto ujedenih ljudi umrlo, uglavnom zbog brze reakcije mornarice, koja uvek patrolira oko ovog ostrva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari