Tokom letnjih temperatura jesti što više sirove hrane 1Foto: S. K.

Dnevno je potrebno uneti od osam do deset čaša vode sobne temperature i to ujutru kada se probudimo, pola sata pre jela, sat vremena nakon jela, a nikada u toku jela.

Kako ističe nutricionistkinja Milka Raičević, odgovarajući na pitanja građana na Fejsbuk strani Danasa u okviru rubrike Intervju na mreži, u toku jela može da se pije samo čaj, kiselo mleko, kefir, kao i biljna mleka, dok druge vrste mleka ne preporučuje.

Ona savetuje i da pijemo vodu pre kupanja i pred spavanje, da bi, ukoliko dođe do srčanog ili moždanog udara, prevenirali zgrušavanje krvi. Jedna čaša piva dnevno, posle obroka, dozvoljena je.

Tokom visokih letnjih temperatura preporučuje hranu u sirovom stanju, kao i sve što sadrži vodu (kupus, zelenu salatu, krastavac, lubenicu).

„Jedino ne preporučujem smuti u koji se dodaje sve što je glavičasto.  U smuti nije dobro dodavati spanać zato što svi koji imaju problema sa strumom od toga mogu oboleti“, kaže Raičević.

Najveću prednost u ishrani daje salatama, bilo sa sirom, mesom, jajima, prečurkama, crnim hlebom, tostiranim belim hlebom… „Samo da budemo što manje na šporetu“.

„Ako već kuvate povrće onda sve što ima sumpora u sebi (kupus, kelj, karfiol) kuvati u što manje vode i u otklopljenoj posudii. Ukoliko kuvate pasulj onda bi bilo idealno da prve dve vode bacite, da ga kuvate sa kimom ili uz dodatak sode bikarbone, a masnoća se dodaje nakon termičke pripreme. Pohovano i prženo nije zdravo, ali jednaput mesečno nije strašno“, kaže ova nutricionistkinja.

Za termičku pripremu i obradu namirnica, dodaje, potrebno je adekvatno posuđe i najbolje bi bilo da bude što pre pripremljeno kako bi se sačuvali svi vitamini, minerali i enzimi.

Ne savetuje da se voće jede posle 17 sati jer je do tada najbolje iskoristivo, a obroke, kaže, nikako ne treba preskakati.

„Treba koristiti i što više vrsti masnoća, odnosno ulja, kao što su maslinovo, kokosovo, laneno, ovsano itd, ali treba imati i što raznovrsniju ishranu generalno“, kaže.

Govoreći o trudnicama koje imaju problema sa anemijom, ističe da je ona naročito opasna u ovom slučaju jer se prenosi na plod i da bi je što pre trebalo izlečiti namirnicama ili suplementima.

Sve što je crveno je idealno za krvnu sliku – cvekla, kupina, malina – ali o količini unetog voća treba voditi računa zbog mogućeg povećanja telesne težine.

„Trudnicama preporučujem da pomešaju identičnu količinu kakaa i meda, iscede limun ili limetu, sjedine sa puterom i mažu na hleb za doručak. Trudnicama se ne preporučuje samo jedna vrsta hleba“, poručuje Raičević.

Njima se, dodaje, ne preporučuje da piju čajeve. Što više vremena treba da provode napolju, žu što većoj meri treba da koriste sveže namirnice, da unose džigericu, konjsko meso…

Osobama sa insulinskom rezistencijom savetuje strogo balansiranu ishranu od strane nutricioniste.

„Dijeta pomaže da izgubite višak telesne masne, regulišete nivo insulina i nivo glukoze u krvi kako biste smanjili faktor za dijabetes tipa 1, ozdravili loše navike i ostale loše parametre nastale usled insulinske rezistencije (gojaznost, visok pritisak, holesterol, naročito višak masti oko struka i oko organa)“, kaže i dodaje da se na taj način telu pomaže da reaguje na insulin.

Što se tiče obroka, treba da budu tri glavna, dva do tri sporedna. Ono što je bitno, treba ograničiti unos ugljenih hidrata, unositi što više vlakana, masti moraju da budu zdrave, zastupljenost proteina treba da bude svakodnevna, zajedno sa mlečnim proteinima.

„Treba biti i fizički aktivan, uz svakodnevnu šetnju od sat vremena“, kaže Raičević.

https://www.facebook.com/www.danas.rs/photos/a.401114090073963/1157396217779076/?type=3&theater

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari