U Argentini otkrivena nova vrsta dinosaurusa 1Ilustracija: Wikimedia

Tim španskih i argentinskih paleontologa otkrio je ostatke dinosaurusa koji je živeo pre 110 miliona godina u centralnom delu današnje Argentine, objavio je Nacionalni univerzitet Matanca.

Ovi fosilni ostaci potiču od tri odvojena dinosaurusa iz biljojedske grupe sarupoda, čiji su najpoznatiji predstavnici diplodocus i brontosaurus. Ova nova vrsta dobila je ime Lavocatisaurus agrioensis.

„Pronašli smo većinu kranijalnih kostiju: njušku, vilicu, dosta zuba, takođe i kosti koje ocrtavaju očne šupljine, na primer, te smo mogli da uradimo gotovo kompletnu rekonstrukciju“, kaže Hose Luis Karbaljido, istraživač iz Muzeja i nacionalnog saveta za naučna istraživanja „Eđidio Feruljo“.

Takođe, pronađeni su i delovi vrata, repa i leđa.

U Argentini otkrivena nova vrsta dinosaurusa 2

„Ne samo da je ovo otkriće nove vrste u oblasti gde ne očekujete da biste mogli pronaći fosile, već je lobanja ove životinje sačuvana skoro u potpunosti“, dodaje Karbaljido.

Ovi fosilni ostaci pripadali su jednom odraslom dinosaurusu dugom oko 12 metara i dvojici mladih, čija se dužina kretala između šest i sedam metara.

Paleontolozi kažu da su se ovi dinosaurusi kretali unaokolo u grupi i da su umrli zajedno.

„Ovo otkriće jednog odraslog i dva mlada dinosaurusa takođe označava prvi zapis o grupnom premeštanju među dinosaurusima roda rebbachisaurus“, kaže vodeći autor ove studije Hose Ignasio Kanudo sa Univerziteta u Saragosi.
Oblast u kojoj su ovi fosili pronađeni nije uobičajena za dinosauruse, budući da je u to doba bila pustinja sa sporadičnim jezerima.

Saurpodi su bili najveća stvorenja koja su ikada hodala ovom planetom. Veruje se da je supersaurus mogao da dostigne dužinu i do 33-34 metra, a argentinosaurus je mogao da teži i do 120 tona.

Oni su bili biljojedi koji su hodali četvoronoške, imali su duge vratove i repove, masivna tela i male glave.

Ali ovo otkriće iz provincije Neukven, objavljeno u naučnom časopisu Acta Palaeontologica Polonica, ostaje veliko iznenađenje.

„Neko bi mogao i da zamisli da je ova grupa sauropoda mogla da se prilagodi selidbi u daleko suvlja okruženja, sa malo vegetacije, malo vlažnosti i malo vode, ipak, to je i dalje oblast u kojoj nikada ne biste tražili fosile“, navodi Karbaljido.

U saradnji sa Centrom za promociju nauke, „Danas“ predstavlja izabrane priče sa naučnopopularnog portala elementarium.cpn.rs

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari