U Srbiji sam naučila šta je "promaja" 1

U godini koja obeležava 80 godina od kada je British Council otvorio svoju kancelariju u Beogradu, takođe se suočavamo sa Brexitom i novim pogledima na Evropu.

Da li su kulturni odnosi jači od političkih? Da li odnosi ljudi prevazilaze političke odnose? Sve ove teme, kao i izvanredni programi koje je u Srbiji sproveo British Council, bili su povod da razgovaramo sa Kler Sirs, direktorkom British Councila u Srbiji.

* Da li je British Council i danas relevantan?

– Da. U sve više globalizovanom, digitalno povezanom i pomalo užurbanom svetu, mislim da je izgradnja snažnih odnosa i poverenja među ljudima jednako važno kao i ranije. British Council osnovan je 1934. godine u periodu globalne nestabilnosti i delom kao odgovor na porast fašizma u Evropi.

NJegova svrha je tada, kao i sada, bila da izgradi poverenje i razumevanje između Velike Britanije i drugih zemalja pronalaženjem stvari koje nas povezuju i pronalaženjem zajedničkih interesa. Naročito u kulturi i obrazovanju. Iako ove ideologije žele da zatvore prostor za dijalog i razgovor, mi uvek verujemo u snagu dijaloga i održavanje linije komunikacije otvorenom.

* Da li će Brexit uticati na vaš rad u Srbiji ili Evropi uopšte?

– Ni najmanje. British Council je otvorio svoja vrata u Beogradu 1940. godine, i od tada je naša svrha bila ista kao i uvek da izgradimo odnose među ljudima u Velikoj Britaniji i Srbiji koristeći obrazovanje i kulturu da bi se narodi povezali. Tokom poslednjih 80 godina uspešno smo povezali stotine hiljada ljudi iz Velike Britanije sa Srbijom i Srbije sa Velikom Britanijom. Nastavićemo tako da radimo u svim našim kancelarijama širom Evrope. Velika Britanija je možda napustila EU, ali mi smo i dalje u većem delu Evrope i naše kulturne i obrazovne veze i odnosi su i dalje jaki.

* Koji su ključni programi na kojima trenutno radite?

– U obrazovanju je naš ključni program „Škole za 21. vek“, koji je finansirala britanska vlada a u kojem podučavamo kritičko razmišljanje i veštine rešavanja problema zajedno sa veštinama fizičkog programiranja koristeći mini-računare (mikrobitove).

Ovaj program će se izvoditi u svakoj osnovnoj školi u svakom selu, gradu i zajednici širom Srbije.

Ovaj program sprovodimo u bliskom partnerstvu sa vladom. Veoma sam ponosna na „Škole za 21. vek“, jer sam imala priliku da vidim iz prve ruke njihov uticaj u učionicama širom zemlje.

Deca su motivisana radom na mikrobitu jer im pomaže da uče na zabavan i interaktivan način a da u isto vreme unaprede rad u timu i kreativnost. Nastavnici su otkrili nove veštine kod dece, koja tradicionalno nisu bila akademski uspešna, dok roditelji vide da ove veštine imaju konkretan uticaj na budućnost njihove dece.

Veoma je inspirativno videti da najbolje iz oblasti kreativnosti i tehnologije Velike Britanije daje šansu deci iz Srbije.

Tokom poslednjih nekoliko godina ugostili smo brojne uzbudljive i važne izložbe vizuelne umetnosti uključujući Damijena Hirsta, Grejsona Perija i zajedničku izložbu žena umetnica iz Velike Britanije i Srbije pod nazivom „Percepcije“.

Ova izložba predstavljena je u Kjotu na Međunarodnoj konferenciji muzeja prošle godine kao primer dobre međumuzejske saradnje.

Prošlog meseca održali smo PlayUK festival, koji se bavi prostorom u kome se spajaju tehnologija i umetnost, kao i narativ, dizajn i „storytelling“ u najvećem kulturnom sektoru na svetu – igranju video-igara.

* Ove godine ćete proslaviti 80 godina u Srbiji. Šta ovaj jubilej znači za vas i British Council u Srbiji?

– Bilo je zabavno osvrnuti se na sav posao koji smo uradili u poslednjih 80 godina.

U početku podučavali smo engleski jezik i prikazivali britanski način života, organizovali čajanke i demonstrirali pingpong i tenis. Ako malo bolje razmislim, ova demonstracija tenisa je izgledala baš dobro. Možda malo previše dobro!

Tokom poslednjih osam decenija imali smo neverovatne uspehe, podržali smo ser Lorensa Olivija i Vivijen Li da igraju ovde predstavi „Kralj Lir“, a 80-ih su Ema Tompson i Kenet Brana nastupili u „Hamletu“.

Pomogli smo da se desi istorijska Titova poseta Londonu a tokom godina smo blisko sarađivali sa Ministarstvom prosvete.

A 1980. godine Margaret Tačer je došla i otvorila izložbu srebrnog materijala iz muzeja Viktorija i Albert iz Londonu koja se održala u Muzeju primenjene umetnosti.

Prošlog meseca smo tamo ponovo otvorili izložbu, ovog puta izlažući digitalnu aplikaciju iz Velike Britanije koja publiku stavlja u središte pažnje.

Veoma se ponosimo svime što je do sada urađeno. Svet se dramatično promenio u 80 godina, a promenili su se i načini našeg rada. Želja za izgradnjom odnosa između Velike Britanije i Srbije kroz umetnost i kulturu ostaje i to je nešto što treba da slavimo i negujemo.

* Nakon pet godina napuštate funkciju direktora British Councila u Srbiji. Koje su neke stvari zbog kojih ste posebno zadovoljni i ponosni?

– Zaista sam ponosan na tim koji ovde imamo jer ovaj tim sprovodi izazovne i velike programe koji spajaju Veliku Britaniju i Srbiju. U proteklih pet godina moj posao je bio privilegija i čast, i uvek ću biti ponosan na projekte koje smo radili i na koji način smo ih radili. Imam mnogo srećnih uspomena, videla sam veliki deo zemlje i stvorila jako puno prijateljstava za koja verujem da će biti celoživotna. Srećna sam što sam imala priliku da naučim šta je „promaja“, a pre dolaska u Srbiju nikada nisam znala da je tako opasna.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari