U Srbiji se popije 56 litara piva po stanovniku 1Foto/ Pixabay/ amiera06

„Pivo je jedno od najstarijih, najomiljenijih i najrasprostranjenijih pića na svetu. Istorijski gledano, pivo je bilo i osvežavajuće piće i ritualni napitak, a i hrana i lek. I danas je pivo osvežavajuće, prijatno piće, podstiče raspoloženje i druženje, a zovu ga i „tečni hleb“.

U sebi sadrži supstance neophodne za ljudsko zdravlje (vitamine, minerale, antioksidante).

Istraživanja sumirana u sadašnji nivo znanja o pozitivnim efektima umerenog konzumiranja piva pokazuju da pivo ima povoljne efekte na mnoge aspekte zdravlja, kao što je smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, osteoporoze.

Kvalitet piva na tržištu Srbije je raznolik i u celini se može reći da ima piva za svačiji ukus i za svačiji džep. Problem je što poslednjih godina u proizvodnji piva u Srbiji dominiraju piva sa manje ekstrakta, uniformnog karaktera i veoma slična po kvalitetu i ceni“, smatra doktor biotehnoloških nauka Dimitrije Aranđelović, jedan od najvećih stručnjaka za pivo u Srbiji i šire.

On ističe da pivo treba stalno poboljšavati. Tu pre svega misli na smanjenje upotrebe nesladovanih žitarica, usporavanje procesa vrenja, produžavanje odležavanja na niskoj temperaturi i koristiti više aromatičnog hmelja. Ne preporučuje proizvodnju vodom razblaženog piva iz sladovine jačine preko 14,5 odsto. Po njegovom mišljenju, tržišna utakmica je dovela do toga da se proizvode piva sa smanjenim sadržajem suve materije, kako bi se ono ponudilo potrošaču po što nižoj ceni.

„Potrošnja piva u Srbiji je mala u odnosu na potrošnju u Evropskoj Uniji. Po zvaničnim podacima Udruženja pivara Srbije, potrošnja po glavi stanovnika kod nas iznosi 56 litara godišnje. Iz drugih izvora saznajemo da je potrošnja u Hrvatskoj 80 litara, u Rumuniji 90, dok je Češka lider u Evropi sa 143 litra po glavi stanovnika. Prati je Nemačka, dok je Austrija na trećem mestu. Sve je to uglavnom povezano sa kupovnom moći stanovništva, navikama i kvalitetom“, kaže Aranđelović.

U Srbiji se popije 56 litara piva po stanovniku 2

„U proizvodnji piva odlučujuću ulogu za kvalitet imaju upotrebljene sirovine i izbor tehnologije. Pivo se proizvodi iz četiri osnovne sirovine: ječmeni slad, hmelj, voda i kvasac. Kvalitet i svojstva slada, hmelja i kvasca najviše utiču na ukus i aromu piva. Kada se na ovim sirovinama prave kompromisi, teško je dobiti dobro pivo. Slad se uobičajeno pravi od pivskog ječma. Ponekad se manji deo ječmenog slada menja nesladovanim žitaricama (kukuruzni griz, lomljeni pirinač, pšenica i dr). Potrošači treba da znaju da je upotreba nesladovanih žitarica dozvoljena i ukoliko se koristi u manjem procentu, to ima kako ekonomsko tako i tehnološko opravdanje. Za kvalitetno pivo potrebno je najmanje 75-80 odsto kvalitetnog slada od pivarskog ječma, dobar odnos gorkog i aromatičnog hmelja, voda sa malom tvrdoćom, tradicionalno usporeno hladno vrenje i dugo hladno odležavanje kako bi pivo dobilo svoj buke“, smatra ekspert za pivo, dr Dimitrije Aranđelović. „Sve ovo je neophodno kod proizvodnje kvalitetnog tzv. Lager piva.“

Slad se pravi tako što se u za to specijalnim fabrikama (sladare) ječam namoči, pusti se da po kontrolisanim uslovima vlage, vazduha i temperature proklija, zatim se osuši i skladišti u silose. U procesu klijanja aktiviraju se već postojeći enzimi iz ječma, a stvaraju se i novi. Enzimi razgrađuju skrob, belančevine i druge materije iz ječma i zelenog slada, a taj proces enzimi dovršavaju u pivari tokom komljenja slada sa vodom kada se dobija tzv. sladovina.

Iz sladovine kvasac uzima hranu u vidu šećera, aminokiselina, minerala i dr. i kao krajnje produkte fermentacije stvara ugljendioksid i alkohol, kao i mnoštvo sporednih proizvoda koji posebno ili u sinergiji utiču na ukus i aromu piva.

Pivo je jedinstveno piće na svetu koje u svom sastavu ima hmelj. Ova višegodišnja biljka sadrži gorke materije od kojih su najpoznatije tzv. alfa – kiseline, a sadrži i veliki broj aromatičnih materija. Ove materije, kao i aromatične materije iz slada i kvasca, čine pivo različitim od svih poznatih napitaka na svetu. U tome odlučujuću ulogu imaju hmelj i pivski kvasac.

Nekada se koristio samo aromatičan hmelj, a danas se u manjoj ili većoj meri koriste i gorke sorte u kombinaciji sa aromatičnim. Voda, premda bez boje, mirisa i ukusa, takođe bitno utiče na karakteristike piva. Aranđelović ističe da su se već u 18. i 19. veku izdvojila tri tipa piva koja su po svojim karakteristikama bila znatno različita, pa se u Evropi i većem delu sveta uvrežilo mišljenje da su to tri poznata tipa piva: „plzensko“, „minhensko“ i „dortmundsko“. Na razlikovanje osobina tih piva odlučujuće je uticao hemijski sastav vode. „Plzensko“ pivo proizvodi se sa mekom vodom, „minhensko“ sa srednje tvrdom, a „dortmundsko“ sa tvrdom vodom. Dr Aranđelović napominje da se danas hemijski sastav, samim tim i tvrdoća vode, može menjati po želji. U Srbiji i regionu u industrijskim uslovima, proizvodi se uglavnom pivo „plzenskog“ tipa. Izuzetak su pojedine kraft pivare.

Kao što se vidi, sastojci iz kojih se pravi pivo su potpuno prirodni, veoma su hranljivi i mnogi su neophodni ljudskom organizmu. Zato je pivo jedno od najpopularnijih i najrasprostranjenijih napitaka na svetu.

Čitav život posvetio pivu

Dimitrije Aranđelović je doktor biotehnoloških nauka i važi za jednog od najvećih eksperata za proizvodnju piva. Bio je saradnik više instituta za pivarstvo i obavio specijalizaciju na Institutu za pivarstvo Univerziteta u Minhenu. Sarađivao je sa skoro svim većim pivarama u Srbiji i regionu na racionalizaciji proizvodnje i unapređenju kvaliteta piva. Bio je direktor Pivare u Peći i Tehnički direktor Pivare Čelarevo. Bio je dugi niz godina konsultant za tehnologiju piva u Pivari Skopje. Uprkos odlasku u penziju, Aranđelović je radio na unapređenju kvaliteta piva u Srbiji i regionu, a danas je angažovan u BIP-u kao konsultant za tehnologiju piva čiju proizvodnju je obnovio poznati privrednik iz Makedonije Svetozar Janevski.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari