Šta se dešava sa našim telom tokom posta? 1Foto: Shutterstock/New Africa

Danas počinje Vaskrsnji post, koji će trajati do 15. aprila. Naredni dan, pravoslavni hrišćani dočekaće najveći praznik – Vaskrs.

Za vreme trajanja posta, pored mesa, najčešće se ne konzumiraju mleko, jaja i mlečni proizvodi.

Naglasak posta je na umerenosti u hrani, pa i na dobrovoljnom gladovanju, kako bi se istakla spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahvalnosti za Hristovo stradanje i smrt.

Post može imati veoma moćan efekat na naše telo i nudi niz prednosti.

Ako se pitate šta se zapravo dešava u našem telu, iz sata u sat, dok postimo, evo odgovora.

0 do 4 sata

Prva četiri sata nakon jela poznata su kao faza anaboličkog rasta. Telo koristi energiju koju smo upravo uneli hranom da stimuliše našu trenutnu aktivnost, odnosno za rast ćelija i tkiva.

Pankreas proizvodi hormon insulin. Ovo omogućava telu da koristi glukozu koja se oslobađa u krvotok nakon obroka i skladišti višak energije u ćelijama za kasniju upotrebu.

4 do 16 časova

Druga faza posta počinje nakon četiri sata i traje otprilike 16 sati nakon poslednjeg obroka. Ovo je katabolička faza ili faza razgradnje, kada svi hranljivi sastojci počinju da se oslobađaju iz „skladišta“ da bi se koristili kao energija.

Kada energija uskladištena u našim ćelijama ponestane, telo počinje da se oslanja na uskladištene masti. Proces oslobađanja masti i sagorevanja za dobijanje energije oslobađa ketone, što se obično dešava oko 16 sati nakon obroka.

Brzina kojom dolazite do ove faze zaista zavisi od toga šta ste jeli u poslednjih nekoliko obroka pre posta. Ako ste jeli puno ugljenih hidrata i skroba, biće vam potrebno malo duže nego da ste jeli uglavnom masti i proteine.

Jedna od najmoćnijih karakteristika posta, nazvana autofagija, takođe počinje u ovoj fazi.

Autofagija se aktivira smanjenjem regulatora rasta koji se zove MTOR, a proces je u osnovi poput prolećnog čišćenja ćelija. Uklanja mrtvi ili oštećeni ćelijski materijal koji inače može doprineti starenju, raku i hroničnim bolestima.

16 do 24 sata

Nakon što je prošlo 16 sati od poslednjeg obroka, glukoza u ćelijama i glikogen u jetri i mišićima počinju da se brzo smanjuju, što dovodi do sagorevanja uskladištene masti kako bi se zadovoljile potrebe tela za energijom.

Potrebe za energijom u ovoj fazi verovatno se nisu mnogo promenile – i dalje se budimo, radimo, šetamo, komuniciramo sa ljudima, možda čak i vežbamo. Proizvodnja druge hemikalije, protein kinaze aktivirane AMP (AMPK), takođe se aktivira u ovom trenutku.

Ipak, ako planirate da postite ceo post, bilo bi poželjno da se konsultujete sa lekarom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari