Istorija je bitna, ali na različite načine. Na nekim mestima i za neke ljude istorija podrazumeva večne sukobe koje oblikuju velike geopolitičke snage – ono što se desilo pre četiri veka desilo se i juče. Drugde istorija ukazuje na potrebu da se pronađu načini da se izbegnu stare neprilike i predrasude. Upravo ta podela definiše intelektualnu borbu koja se sada vodi u i oko Evrope. Pošto se ove godine navršava sto godina od početka Prvog svetskog rata, desetine novih analiza „rata koji treba da okonča sve ratove“ počinju da izlaze iz štampe.

A primamljivo je sagledavati savremene paralele u spokoju imperijalne Evrope, naročito njeno čvrsto uverenje da su delovi sveta toliko međusobno povezani i prosperitetni da je bilo kakav problem nezamisliv. Danas, uprkos navodnim civilizujućim efektima globalnog lanca snabdevanja, „tempirane bombe“ poput Sirije ili Južnog kineskog mora mogle bi da raznesu svet, kao što je bio slučaj sa sukobom u Bosni 1914.

Ali 1914. nije jedina moguća i atraktivna tačka poređenja u interpretaciji britanske prošlosti. Sledeće godine se navršava dvesta godina od Bitke kod Vaterloa i konačnog poraza Napoleona. Britanski političar iz desničarskih redova Enok Pauel tvrdio je da je Evropsko zajedničko tržište osveta Nemaca i Francuza za poraze koje su doživeli od Britanije. Proslave i komemoracije će biti pune simbola savremenih sporova. Britanski premijer Kameron morao je nedavno da promeni mesto sastanka s francuskim predsednikom Olandom, za koji se predlagalo da se održi u palati Blenhajm, jer su francuske diplomate navele da je ona izgrađena da bi slavila Džona Čerčila, vojvodu od Marlbora, koji je 1704. slomio snage Luja XIV u blizini malog bavarskog grada. Godina 1704. je puna značenja. Pobedom nad Francuskom postavljeni su temelji za Zakon o uniji između Engleske i Škotske iz 1707. Ta unija je predmet važnog referenduma koji će ove godine biti održan u Škotskoj.

Datumi se upotrebljavaju i zloupotrebljavaju na sličan način s druge strane kontinenta, za stvaranje slika neprijatelja o kojima se govori u savremenim debatama. Pre nekoliko godina ruski film „1612“ podsetio je na vreme kada su zbog slabog rukovodstva Rusiju napali i destabilizovali tamošnju vlast podmukle poljske aristokrate i kapitalisti. Reditelj Vladimir Hotinjenko je rekao da je važno to što je njegova publika „osetila vezu između onoga što se dogodilo pre četiristo godina i današnjice“. Pošto Rusija ulaže napore da vrati Ukrajinu u svoju orbitu, važna je još jedna godina – 1709, kada je car Petar Veliki potukao švedsku i kozačku vojsku. Ta bitka je takođe bila tema ruskog filma „Gospodarev sluga“. Ruski TV komentatori ocenili su da zemlje koje su najviše angažovane na pružanju podrške evropski orijentisanoj Ukrajini, odnosno Švedska zajedno s Poljskom i Litvanijom, teže da se osvete.

Istočni i zapadni delovi Evrope opterećeni su datumima koji podsećaju na njihove borbe. Nasuprot tome, evropsko jezgro je opterećeno transcendentnom istorijom, odnosno osmišljavanjem institucionalnih mehanizama za prevazilaženje konflikta. Projekat evropskih integracija je vid oslobođenja od prošlosti. Nakon Drugog svetskog rata Šarl de Gol je razvio složenu metafiziku da bi objasnio odnos svoje zemlje s prošlošću. „Francuska je patila više od ostalih, jer je izdana više od ostalih zemalja. Eto zašto Francuska mora da bude ta koja će da se izvinjava… Samo ja mogu da pomirim Francusku i Nemačku, jer samo ja mogu da podignem Nemačku iz dekadencije.“

Vinston Čerčil (direktni potomak vojvode od Marlbora) imao je sličnu posleratnu viziju. „Ovaj plemeniti kontinent je fontana hrišćanske vere i hrišćanske etike“, tvrdio je. „Kad bi Evropa jednom bila jedinstvena kada je reč o podeli njenog zajedničkog nasleđa, sreća, prosperitet i slava koju bi uživalo njenih trista ili četiristo miliona stanovnika bili bi bezgranični.“ De Gol i Čerčil su mnogo znali o ratu i hteli su da prevaziđu nasleđe Poltave, Blenhajma i Vaterloa. Smatrali su da istorija nudi lekcije o nužnosti bega od prošlosti. Nasuprot njima, Evropa je rešena da pobegne u prošlost.

Autor je profesor istorije na Univerzitetu Prinston

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari