Nemam nameru da preko novina polemišem sa osobama koje uvek umesto argumenata koriste poluistine ili neistine, ali sam dužan da zbog čitalaca Danasa demantujem neke neodgovorne i neistinite tvrdnje u tekstu dr Zorana Radovanovića „Lutanja u magli, gušćoj od surčinske“ (Danas, 31. 03. 2015).


Kreditom Evropske investicione banke u iznosu od 50 miliona evra izvršene su hitne intervencije u 20 bolnica u Srbiji („Hitna rekonstrukcija 20 bolnica u Srbiji“) između 2005. i 2007. godine. Svi ciljevi realizovani su kako je i planirano: radovi na infrastrukturi i nabavka opreme za bolnice – Subotica, Sombor, Smederevo, Pančevo, Ćuprija, Jagodina, Paraćin, Zaječar, Užice, Novi Pazar, Kruševac, Leskovac, Pirot, Čačak, Sremska Mitrovica, Kikinda, GAK Narodni front, KBC Zvezdara, KBC Zemun, Institut za majku i dete N. Beograd.

Način sprovođenja postupaka trošenja kredita i dinamiku realizacije projekta sve vreme je kontrolisala i odobravala banka koja je i odobrila kredit. Oli Ren, tada komesar za proširenje Evropske unije, prisustvovao je početku radova u Institutu za majku i dete na Novom Beogradu, zajedno sa tadašnjim ministrom zdravlja T. Milosavljevićem, kao znak podrške projektu. Pored tih bolnica, dva miliona evra je izdvojeno za Institut za imunologiju i virusologiju Torlak, za sređivanje linije proizvodnje OPV vakcine i za dobijanje sertifikata GMP – dobre proizvođačke prakse, što je takođe uspešno urađeno.

Institucije Evropske unije, posle više puta ponavljanih insinuacija o zloupotrebama, izvršile su opsežno ispitivanje svih faza projekta i ocenile ga uspešnim, jednim od najuspešnijih sprovedenih u našoj zemlji (u vreme ambasadora EU u Beogradu g. Vensana Dežera).

Uspeh u tom projektu bio je jedan od glavnih argumenata u odobravanju novog kredita EIB za završetak radova na kliničkim centrima. Projekat „Rekonstrukcija i modernizacija četiri klinička centra“ u Beogradu, Nišu, Kragujevcu i Novom Sadu finansira se iz kredita Evropske investicione banke u iznosu od 150 miliona evra, sa mogućnošću povećanja sume na 200 miliona evra. Kredit je ratifikovan u Narodnoj skupštini Srbije krajem 2008. godine, posle pregovora Vlade Srbije. Od ratifikovanja kredita u Skupštini krajem 2008. do kraja 2010. posle širokog konsultativnog procesa sa upravama i zaposlenima u kliničkim centrima, usvojeni su „master planovi“ i izrađena idejna rešenja. Glavni projekti za sva četiri klinička centra i početak gradnje planirani su bili za 2011. godinu.

Tadašnji najodgovorniji ljudi u Ministarstvu zdravlja zaustavili su realizaciju projekta i biva praktično propušteno vreme od početka 2011. godine, bez racionalnih argumenata. Jedinica za sprovođenje projekta je raspuštena krajem 2011, a izabrani su novi zaposleni, tek posle nekoliko meseci, u leto 2012. U situaciji kada su Srbiji dragocene nove investicije, ovakvo gubljenje vremena nije bilo racionalno. Pokrenuo sam i proceduru sudske tužbe, pa očekujem da neistinite i neargumentovane tvrdnje Zoran Radovanović dokaže na sudu.

*Autor je redovni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, ministar zdravlja Srbije 2002 – 2011. godine

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari