Agenciji za borbu protiv korupcije u 2010. i 2011. godini stiglo je 812 predstavki, a do kraja prethodne godine završeno je i arhivirano oko 500 predstavki, dok su ostale i dalje u proceduri.



U prethodnoj godini, najveći broj predstavki, njih 92, odnosio se na organe javne uprave, a zatim slede žalbe na račun sudova, zloupotrebe službenog položaja, rada inspekcijskih službi, tužilaštva, zdravstva i policije. Takođe, u 2011. godini podnet je i veliki broj predstavki u oblasti privatizacija.


Dragana Jovanović, predsednica organizacije Doktori protiv korupcije, kaže za Danas da je korupcija u zdravstvu najčešće izražena u oblasti malignih oboljenja, jer su pacijenti zbog kratkog vremenskog perioda prinuđeni da daju mito kako bi obavili neke preglede, analize i operacije.

– Kod pojedinih teških oboljenja, pacijenti imaju jako malo vremena da obave neke analize. Da bi se problem korupcije rešio neophodna je promena zdravstvenog sistema i određenih zakona, jer samo u Srbiji postoje korumpirajući članovi zakona. Tako na primer, direktori domova zdravlja mogu sami da naprave spisak dopunskih usluga i umesto da se na njemu nalaze neke kozmetičke intervencije i slične intervencije, na ovom spisku su i neke intervencije poput ultrazvuka i slično, ukazuje Jovanovićeva.

Prema njenim rečima, borba protiv korupcije u zdravstvu ne može se rešavati samo na pojedinačnim slučajevima, jer to samo liči na paradiranje, a ne na rešavanje problema.

Dragana Boljević, predsednica Društva sudija Srbije, kaže za naš list da je povećanje broja žalbi na rad sudova u Srbiji pred Agencijom za borbu protiv korupcije dokaz da reforma pravosuđa nije donela željene rezultate i da pravosuđe u našoj zemlji ne funkcioniše.

– Sudije su opterećene, mnoge istražne sudije više nemaju 250, već 1.000 predmeta, a sudije koje obrađuju krivične predmete suočavaju se sa više od 500 sporova i često se dešava da zbog toga slučajevi zastarevaju. Nije ni svaki put reč o korupciji, već o nemoći sudija da obave sve svoje obaveze u adekvatnom vremenskom periodu, naglašava Boljevićeva. 

Predstavke za 2010.

policija 1

tužilaštvo 3

zdravstvo 5

Kosovo 4

uprava 15

sud 24

stečaj 7

radni odnos 2

privatizacija 3

PIO 3

javne nabavke 5

inspekcija 2

katastar 0

Predstavke za 2011.

zdravstvo 17

sud 60

tužilaštvo 20

policija 15

inspekcija 18

katastar 7

uprava 92

PIO 3

političke partije 1

zloupotreba služ. položaja 29

stečaj 15

privatizacija 42

javne nabavke 13

Neujednačeno shvatanje korupcije

Beograd – Na Indeksu percepcije korupcije Transparensi internešenala zemlje Zapadnog Balkana imaju prosečnu ocenu 3,5, na skali od jedan do 10, po čemu se region svrstava u visoko korumpirane. Vlasnici i menadžeri preduzeća na Balkanu uglavnom smatraju da je borba protiv korupcije zadatak države, pokazalo je istraživanje Ekonomskog instituta Zagreb. „Mišljenje o ulozi pojedinaca u borbi protiv korupcije, ali i tolerancija prema toj pojavi u velikoj meri zavisi od zemlje porekla, što ukazuje da borba protiv korupcije ne može biti istovetna u svim zemljama ovog visoko korumpiranog regiona“, prenosi portal Euraktiv Srbija (www.euractiv.rs). Ekonomski institut Zagreb uradio je telefonsko istraživanje o odnosu prema korupciji na uzorku od 1.849 vlasnika preduzeća i menadžera u Srbiji, Hrvatskoj, BiH, Albaniji, Makedoniji, Crnoj Gori i na Kosovu. Njihov stav prema korupciji uglavnom je negativan i očekuju da država odigra glavnu ulogu u borbi protiv korupcije, ali smatraju i da pojedinci i organizacije mogu da daju značajan doprinos borbi protiv korupcije.

Stav prema korupciji nije ujednačen, jer je analiza pokazala znatne razlike u shvatanju te pojave, a jedan od zaključaka zagrebačkog javnog instituta je da su stavovi vezani za zemlju porekla i da rezultatima treba prilagoditi i mere za borbu protiv korupcije. Shvatanje korupcije kao „podmazivanja“, što podrazumeva stavove da su kompanije te koje iniciraju korupciju, ali i da je nizak nivo korupcije koristan za biznis i da je korupcija ukorenjena u kulturi Balkana, lideri kompanija podržali su sa ocenom 4,9, na skali od nula do 10. Takvo shvatanje je najmanje ukorenjeno na Kosovu (3,1), a najviše u BiH (5,6) i Srbiji (5,3). Beta

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari