Moj životni standard je bolji nego standard većine građana Srbije, a slično je bilo i 1992. godine, kada sam ušao u politiku – kaže u razgovoru za Danas bivši premijer Srbije Zoran Živković, povodom kontroverzi oko vinograda koji je podigao kod sremskog sela Krčedin i porekla novca za vinarski biznis kojim se bavi već pet godina.

 On objašnjava da je samo iskoristio mere podsticanja poljoprivredne proizvodnje koje je donela njegova vlada, dok mu je subvenciju iz agrarnog fonda od 41 milion dinara dodelila vlada njegovog ljutog protivnika Vojislava Koštunice. Živković kaže da je najnovija kampanja u medijima deseta po redu koja se vodi protiv njega od kada je napustio politiku, upravo zbog straha određenih krugova da bi se u nju mogao i vratiti.

Da li je kampanja koja se protekle dve nedelje vodi protiv vas u nekim tabloidima rezultat uobičajene novinarske profesionalne znatiželje ili se iza nje krije nešto drugo?

To što se u Srbiji naziva tabloidnom štampom, a stvarno prestavlja najniži oblik mentalne patologije, nikada nije upoznalo definiciju profesionalne znatiželje. Takva skribomanija je oruđe u rukama onih koji ovo društvo žele da zarobe u okove srednjovekovne tame. To su halapljivi, samozadovoljni kvazipolitičari, primitivni novobogataši i spodobe koje se predstavljaju kao urednici i novinari, a u stvari predstavljaju bruku za profesiju. Razlog za najnoviju, desetu po redu, kampanju protiv moje malenkosti treba tražiti u mojoj političkoj prošlosti , strahu od moje potencijalne političke budućnosti i svesti da moderna, liberalna Srbija možda time stiče izvesnije šanse za pobedu. To je za njih noćna mora.

Kako komentarišete činjenicu da je predsednik Boris Tadić izjavom reagovao baš u vašem slučaju, a nije u prethodnim sličnim?

Navodnu izjavu Borisa Tadića nisam pronašao na njegovom sajtu, niti sam spreman da poverujem navodima „žute štampe“ da ona postoji. Ako ta izjava ipak postoji ona predstavlja neobičan kompliment jer predsednik, suočen sa hiljadama problema koje Srbija danas ima, ipak nalazi dovoljno vremena i pažnje da se bavi neistinama koji se pronose o čoveku koji je davne 2004. godine bio njegov protivkandidat na unutarstranačkim izborima.

Izjavili ste da ste vi i vaša porodica ugroženi pisanjem Presa. Da li ste imali nekih neprijatnosti tokom ove dve nedelje?

Nakon početka najnovije kampanje, poučen iskustvom iz ranijih godina, preduzeo sam potrebne mere koje imaju preventivni karakter. Priče o bogatstvu, posebno sumnjivog porekla, odavno su evidentirane kao mogući mamac kriminalnom podzemlju da izvrši neko teško krivično delo koje ugrožava ličnu i imovinsku sigurnost prozvane ličnosti.

Da li ste vi, kako se piše, bogat čovek? Šta ste radili pre politike, a od čega ste živeli dok ste bili politički aktivni?

Stanje moje imovine i način njenog sticanja je poznat nadležnim državnim organima. Moj životni standard je bolji neko standard većine građana naše zemlje, a slično je bilo i 1992. godine, kada sam ušao u politiku. Nikada nisam radio ni u društvenoj ni u državnoj kompaniji, celog života sam bio privatnik. Od kad sam postao poslanik i funkcioner DS, moja porodica je živela od državnih plata koje smo zarađivali supruga i ja. U poslednjih šest godina, koliko sam van politike, vratio sam se privatnom poslu.

Šta je prava istina o vašem vinogradarsko-vinarskom biznisu?

Od 2005. godine sam u poslovima sa vinom prvo kao uvoznik a kasnije i kao proizvođač i distributer. Pre tri godine firma u kojoj sam suvlasnik zajedno sa preduzećem „Agrounija“ iz Inđije po sistemu 50:50 posto, zasadila je vinograd koristeći subvenciju iz agrarnog fonda, u skladu sa zakonom. O tome sam detaljno govorio u dvadesetak intervjua elektronskim i štampanim medijima u poslednje tri godine. Ono što se objavljuje poslednjih nedelja je bućkuriš izvrnutih činjenica, laži i manipulacija. Investicija u vinograd u poslednje tri godine je preko 60 miliona dinara od čega je 41 milion iz subvencije za podsticaj poljoprivredne proizvodnje. Ali ne samo meni, nisam ja imao nikakvu protekciju, a to sam, inače, dobio kad je predsednik vlade bio Vojislav Koštunica, tako da je svaka sumnja u neki bočni ulaz besmislena. Danas je vinograd bezmalo u punom rodu i prirodno je da njegova aktuelna vrednost visoko premašuje uloženu investiciju.

 

Nema propalih vinara

– Razmišljao sam šta da radim kad izađem iz politike. Posle dve godine analize shvatio sam da je vino nešto u šta vredi ulagati, pre svega jer je mala popunjenost tržišta dobrim srpskim vinima. Ne moram da se guram s konkurencijom, ne moram nikome da smetam. Drugo, na vinu se solidno zarađuje. Niko ne zna ni jednog propalog vinara u istoriji, čak ni u Srbiji. Loša stvar je spor obrt kapitala. Ulaganje se vraća za pet do sedam godina – kaže bivši predsednik Vlade Srbije.

Uvozio iz Argentine i Orahovca

– Hteo sam da se lično uverim kakvo je tržište vina, pa sam najpre uvozio vina iz vinarije ‘’Mišel Torino’’ sa severa Argentine. Taj vinograd je na 1700 metara nadmorske visine, što je u Evropi nezamislivo. Cena vina na njihovom tržištu je smešna, ali je zato vrlo prihvatljiva i ja imam računicu da ga transportujem 15.000 kilometara. To moje vežbanje na tržištu vina je bio i ‘’uvoz’’ vina iz Orahovca pored Peći. Cisternama sam ih dovozio do Niša i tamo pakovao u Sićevačkom podrumu. To je bilo vino ‘’Car Konstantin’’ i tu sam stekao iskustvo u trgovini – kaže Živković.

Iskoristio mere svoje vlade

– Ja sam hteo novi vinograd, to je bio prvi korak. Dobro je što je 2003. godine jedna pametna vlada uvela neke jako dobre mere podsticaja poljoprivredne proizvodnje. Slučajno sam ja bio predsednik te Vlade. To su uredbe kojima se stimulišu zasadi vinove loze, hmelja, voća… U slučaju vinograda to znači da vam država vrati skoro 100 posto onoga što ste vi uložili u podizanje vinograda – kaže Živković.

Sledilo je ulaganje u opremu za vinifikaciju grožđa, tu je potrebno puno novca, ali je dobio povoljan kredit preko Fonda za razvoj.

– U petoj-šestoj godini bi trebalo da se vrati kredit. I onda je vreme da se postane bogat – priča ekspremijer.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari