Izložba Danica Jovanović (1886-1914) autorke Jasne Jovanov biće otvorena sutra u Velikoj galeriji Doma Vojske Srbije u 20 sati. Izložba predstavlja zajednički projekat Spomen-zbirke Pavla Beljanskog, Galerije Matice srpske i Medija centra „Odbrana“ kojim će se prvi put beogradskoj publici otkriti opus jedne od najznačajnijih srpskih slikarki s početka 20. veka, njen neobičan životni put, interesovanja, planovi za budućnost i neostvareni snovi. Izložba će biti otvorena do 20. septembra.


Stota godišnjica tragične smrti ove mlade umetnice biće obeležena izlaganjem dela iz fondova Galerije Matice srpske, Spomen-zbirke Pavla Beljanskog, Narodnog muzeja u Beogradu, Istorijskog muzeja Srbije i nekoliko privatnih kolekcija. Ambijentalna postavka biće upotpunjena predmetima iz Etnografskog muzeja u Beogradu i izlaganjem ličnih predmeta iz zaostavštine slikarke. Kustoskinja izložbe je Jasmina Jakšić Subić.

Akademska slikarka Danica Jovanović (4. januar 1886 – 12. septembar 1914) pripada generaciji umetnica koje su pohađale žensko odeljenje Umetničko-zanatske škole u Beogradu, kod Bete Vukanović; školovanje je nastavila u Minhenu, gde je u martu 1914. diplomirala na Ženskoj slikarskoj akademiji. Rođena u Beški kao peto dete u seljačkoj porodici, vaspitavana je na tekovinama srpskog građanskog društva u Austrougarskoj monarhiji. Školovala se zahvaljujući razumevanju njenog profesora i direktora Više devojačke škole u Novom Sadu, kao i Dobrotvorne zadruge patrona poput Dane Jovanović i Olge Jovanović. Uporedo sa usavršavanjem u slikarstvu, ona se u Minhenu uključuje i u rad srpskog patriotskog udruženja „Srbadija“. Tokom školovanja u Beogradu i u Minhenu, kao i tokom letnjih raspusta u Beški intenzivno je slikala, što je rezultiralo umetničkom zaostavštinom od stotinak radova. Slikala je mrtvu prirodu, portret i figure u narodnim nošnjama. Pored ostvarenja koja ukazuju na proces savladavanja slikarskih problema, u umetničkoj zaostavštini Danice Jovanović se nalaze i slike koje ukazuju na sklonost ka gestualnom stilu, kao i nekoliko pejzaža, od kojih tri prikazuju mostove: most kod Ljum kule, Vezirov most na Drimu i srušeni savski most u Beogradu. Mostovi koji su bili aktuelni tokom balkanskih ratova ukazuju da je budno pratila razvoj ratnih operacija, ali nema dokaza da je neposredno učestvovala u njima. S druge strane, njen angažman u „Srbadiji“, boravak u Beogradu početkom Prvog svetskog rata, kada je i naslikala srušeni savski most, kao i izjave njenih minhenskih kolega o izraženoj nacionalnoj svesti ukazuju na razloge zbog kojih je Danica Jovanović već u prvim danima Prvog svetskog rata pobudila pažnju policije i vojnih vlasti iz Petrovaradina. Kao jedan od prvih umetnika pala je kao žrtva Prvog svetskog rata 12. septembra 1914. godine u Petrovaradinu, gde je nakon prekog suda streljana sa grupom talaca iz njene rodne Beške.

Prateći program

Program tokom trajanja izložbe obuhvatiće tokom narednih mesec dana i kreativne dečje radionice i to subotom od 11 do 13 sati, posebne programe, prezentacije i filmske projekcije, takođe subotom, odmah nakon radionica, kao i stručna vođenja kroz postavku, četvrtkom u 17 sati.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari