Javne rasprave su važan mehanizam uključivanja onih koji su zainteresovani i na koje će neki propis da deluje iz dva razloga – kako bi se obuhvatila njihova politička volja, a da bi i tehnička rešenja dobila proveru onih koji će ih primenjivati.

Ne valja da se ne poštuje procedura, ali u slučaju novog zakona o radu je reč o sadržaju o kom društvo odlučuje upravo onako kako se sada radi, ističe za Danas Kori Udovički, potpredsednica Vlade Srbije i ministarka državne uprave i lokalne samouprave, odgovarajući na pitanje zašto neće biti organizovana javna rasprava o novom zakonu o radu.

– Međutim, suštinski, o novinama kao što su one koje donosi Zakon o radu odlučuje se upravo kroz izbore, na kojima je većina građana glasala za reforme, znajući da to podrazumeva stvaranje uslova za rast zapošljavanja i kroz pregovore na nivou Socijalno-ekonomskog saveta, na kome, na kraju, ne mora da dođe do potpune saglasnosti, jer Vlada i Skupština donose konačnu odluku.

Pre dva dana bili ste sa premijerom i ministrom privrede u Nemačkoj. Kako se u Nemačkoj ocenjuju reforme koje Srbija preduzima na putu ka EU? Šta se zamera?

– Ocene su pozitivne, mada oprezne jer su reforme još u najavi. Stav „Idemo u školu da bismo dobili peticu“, koji je prisutan kod nas, nije dobar i samim tim podrivamo sami sebe i svoju sudbinu. Potrebno je da napravimo zaokret ka stavu „Idemo u školu da bismo nešto naučili“, ne samo zbog nas samih, nego i zbog toga što nas Evropa neće primiti kao ekonomske bogalje. Pred nama su velike reforme i imamo podršku na tom putu. A kad ih ostvarimo, najveća nagrada biće sami rezultati.

Mislite li da će nedavna „rasprava“ premijera sa OEBS uticati na evrointegracije Srbije i kako?

– Ne verujem. Mislim da je premijer uspeo da skrene pažnju na činjenicu da je problem sa kontrolom medija u Srbiji dublji i širi od pojednostavljenog shvatanja cenzure.

Prošle godine rekli ste na Kopaoniku da se proces pristupanja EU ne isplati Srbiji ako nemamo viziju. Da li sada imamo tu viziju?

– Vizija treba da bude plod najšireg društvenog konsenzusa. Upravo radim na uspostavljanju kapaciteta (Sekretarijat za javne politike) koji će nam omogućiti da ponudimo realne opcije i sprovedemo široku raspravu sa Srbijom kako bismo definisali tu viziju. A zatim sve strateške politike treba podrediti njenom ostvarenju.

Rekli ste nedavno da na jesen treba očekivati širi paket zakona koji će regulisati rad u javnoj upravi, ali i uvesti red kada je reč o platama. Koliko će taj paket obuhvatati zakona i koje?

– Postojaće jedan ili više zakona o platama u javnoj upravi (lokalnoj samoupravi, državnim agencijama i u javnim službama), kao i zakoni, uredbe i drugi propisi vezani za zapošljavanje i stručno usavršavanje zaposlenih.

Koliko će plate biti smanjene i kome konkretno?

– Potrebno je odvojiti linearno smanjenje plata od deset odsto od uvođenja reda u plate i zarade, jer ovo prvo moramo da uradimo iz fiskalnih razloga. A zatim, malo kasnije da uvedemo red u sistematizaciju plata i trošenje, što, po pravilu, ne donosi neke naročite uštede, već omogućava da se vremenom pazi na strukturu zarada, kako bi trošenje sa jedne strane zarada bilo racionalno, a sa druge strane da se podstiče stručnost i nezavisnost u radu.

Kakve su Vaše procene o višku zaposlenih u javnom sektoru, pošto ste rekli da se od 2015. mogu očekivati otpuštanja?

– Ja nisam nigde govorila o otpuštanju, posebno ne kao jedinoj meri. Ceo napor priprema koje smo započeli, a koje su veoma složene, jeste u tome da se pre svega nađu drugi načini za racionalizaciju – prekvalifikacija uz usmeravanje na privatno tržište, prirodni odliv, preuzimanje iz sektora koje imaju manjkove u sektore koje imaju viškove i slično.

List Danas čeka odgovore od Ministarstva finansija već više od dva meseca o broju novozaposlenih u javnom sektoru nakon zabrane zapošljavanja do 2016. Kako to komentarišete?

– To morate proveriti u Ministarstvu finansija. Pretpostavljam da ne žele da izlaze sa ciframa za koje ne mogu da govore sa sigurnošću, a to što ne mogu – govori o činjenici da smo nasledili državu koja mora mnogo da se sređuje.

Vlada je u prethodnom mandatu bila pri kraju izrade registra državnih organa. Šta se sa tim dešava?

– Prethodna Vlada nije ni započela izradu registra državnih organa, već je naložila da se sačini spisak broja i vrste organa i drugih subjekata koji se u celini ili delom finansiraju iz budžeta Republike Srbije, autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave. To je imalo za rezultat sagledavanje stanja i predlaganje mera i aktivnosti koje se odnose na stvaranje prvo zakonskih, a zatim i tehničkih pretpostavki za uspostavljanje službenih evidencija o organima i poslovima u sistemu državne uprave i organima i drugim subjektima u sistemu javne uprave. U ovom trenutku, Ministarstvo u saradnji sa Delegacijom EU u Beogradu tek radi na definisanju projekta koji će pomoći u realizaciji ovog posla, koji očekujemo da zaživi krajem ove ili početkom sledeće godine. Teško da ćemo uspostavljene službene evidencije imati pre kraja 2016. godine.

Zašto još nema rezultata departizacije državne uprave koju je Vlada Srbije najavljivala?

– U naporu da se uradi „departizacija“ s jedne strane morate da olakšate proces otpuštanja nekvalitetnih i neopravdano zaposlenih kadrova u državi, a s druge značajno ojačate mehanizme i brane koje će osigurati se taj proces ne dešava proizvoljno, to bi samo povećalo rizik od politizacije. Umesto toga moraju se pojačati mehanizmi i kapacitet državne uprave da proverava istinsku kvalifikovanost i profesionalnost kadrova, a da dobre kadrove na njihovim pozicijama maksimalno zaštiti. Priprema tih mehanizama je jedan od ciljeva paketa zakona za ovu jesen.

Preti nam dužnička kriza

Bili ste ministarka u vladi Zorana Đinđića, danas ste u vladi Aleksandra Vučića. Možete li da napravite kratko poređenje?

– Kad god se setim Đinđićeve vlade, rastužim se nad pomisli koliko je napora ta vlada uložila da donese nepopularne mere, a ispada da je samo kupila vreme za populističko ponašanje onih koji su došli posle nje. Danas smo u situaciji da opet mora da boli, ali ovaj put, umesto da nam opraštaju dug, sada nam preti dužnička kriza.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari