U Bosni i Hercegovini smatraju da je pravi trenutak da se pitanje granica te države sa susedima opet otvori i internacionalizuje. Nosioci inicijative za ovu akciju nisu stranke koje se inače smatraju nacionalnim nego građani. Poslanik Socijaldemokratske partije BiH Denis Bećirović podneo je rezoluciju za povratak oblasti Sutorina (sada u Crnoj Gori) u sastav BiH, a neki dan se njegovoj inicijativi pridružila Hanka Vajzović, poslanica Demokratske fronte Željka Komšića, predlogom za preispitivanje „utvrđenih granica BiH i Republike Crne Gore na granici opština Foča i Pljevlja“.

Ove inicijative, a kategorično prvu, podržalo je Veće Kongresa bošnjačkih intelektualaca uvereno da je trenutak za otvaranje tih pitanja pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu baš pravi, jer Hrvatska već najavljuje da će tamo potražiti rešenje za svoju granicu na Dunavu sa Srbijom, a međunarodnu pomoć su već potražile članice EU Slovenija i Hrvatska, nesposobne da same reše spor. Ovim idejama (Sutorina) nisu zasad oduševljeni u SAD, a pravnik Fransis Bojl, koji je u iscrtavanju granica na Balkanu na bazi odluka Badinterove komisije učestvovao, upozorio je BiH u intervjuu Dnevnom avazu: „Ako otvorimo ovo pitanje, otvaramo pitanje svih granica Srbije, Hrvatske, a Crna Gora bi nas mogla žive pojesti“. BiH ima nerešena granična pitanja i sa Srbijom i sa Hrvatskom. A Hrvatska sa svim svojim ex-YU susedima.

Sem što su u BiH krenuli da se igraju granicama, igraju se i funkcijama, kako kratko situaciju sa formiranjem vlasti u FBiH i BiH opisuje lider HDZ BiH Dragan Čović, a sve kako bi Bakir Izetbegović i Željko Komšić iskoristili istorijsku priliku da na centralnom nivou države formiraju vlast bez Milorada Dodika, predsednika RS. Ta će prilika biti iskorišćena, tvrdi Komšić, samo ako njegovoj stranci pripadne ministarstvo finansija FBiH, u suprotnom „Dodik i Čović će kroz UO UIO (poreski organi-prim. Danas) i Fiskalno vijeće kontrolisati cjelokupni krvotok ove zemlje“. Čovića ova argumentacija ne impresionira: on traži ministarstva finansija i FBiH i BiH, u suprotnom pregovori o vladi FBiH, koji su već duže vreme u ćorsokaku, mogu biti proglašeni propalim.

Komšić i Čović su u dubinskom sukobu jer je Komšić, predstavljajući se kao građanska opcija u BiH, u dva mandata predstavljao Hrvate u tročlanom Predsedništvu BiH, na mestu koje Čović misli da je njemu pripadalo, i koje je posle poslednjih izbora i zauzeo. Komšić sada iritira bosanskohercegovačke, ali i Hrvate u Hrvatskoj, zahtevom da se vlast u FBiH formira po principu „jedan čovek jedan glas“.

A u BiH je na centralnom nivou, piše u svojoj kolumni dr Slavo Kukić, koji je figurirao kao mogući predsednički kandidat DF na nedavnim izborima, ispalo ovako: „Sa preko 260.000 glasova, Savez za promjene (Mladen Bosić i Mladen Ivanić – prim. Danas) je uz tri ministarske uspio uhvatiti tek još tri zamjeničke pozicije u državnoj vladi. SDA je prošla još gore – s čak 300.000 glasova birača mora se zadovoljiti s premijerom, dva ministra i samo dva zamjenika u Vijeću ministara. Najveću cijenu je platila Demokratska fronta – skoro 160.000 glasova joj je bilo potrebno za tek jednu ministarsku i jednu zamjeničku fotelju. A lider HDZ-a, vjerovali ili ne, sa 123.000 glasova uspio je uhvatiti tri ministra i čak četiri zamjenika u državnoj vladi… u formiranju federalne vlade, poručuje, traži šest ministarskih pozicija (od ukupno šesnaest – prim. Danas) – među njima, usput odreda one u kojima je novac poreznih obveznika“. Izetbegović može, ali Komšić svoje birače neće tako pojevtiniti, poručeno je iz Demokratske fronte.

Komšić i ćirilične ploče

Zagrebački Jutarnji list u komentaru Snježane Pavić, u kome takođe važnu ulogu igra Milorad Dodik, Komšića opominje da ruši temelje višenacionalne BiH: „Svojom retorikom Komšić bi se odlično uklopio među one koji ruše ćirilične ploče u Vukovaru… Da mu kažeš da time nije ništa bolji od Dodika jer ruši temelje višenacionalne BiH, uvrijedio bi se! Komšić se uporno pravi da ne zna da u BiH nisu moguća načela 'koja vrijede u svakoj demokratskoj zemlji' nego ona koja vrijede u demokratskim zemljama s više jednakopravnih naroda… A što je drugo vraćanje priče na 'jedan čovjek jedan glas' nego povratak u predratne devedesete? Vrlo, vrlo opasno. Dok optužuje Karamarka za rušenje BiH, Komšić to i sam radi“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari