Prošle godine 119 prijava za trgovinu ljudima 1

Trgovina ljudima postaje sve kompleksniji fenomen po načinima ekspolatacije žrtava što govori da ona postaje sve brutalnija, pokazuje Izveštaj Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima za 2016. godinu, koji je predstavljen danas u susret Svetskom danu borbe protiv trgovine ljudima.

Autor ovog izveštaj je Vladan Jovanović koji je, predstavljajući podatke, napomenuo da je do njih teško doći i da se radi samo o slučajevima koji su prijavljeni i u kojima su žrtve uspešno indetifikovane, dok je moguće da postoji mnogo veći broj stvarnih žrtava. U izveštaju je zabeleženo 119 prijava za trgovinu ljudima u 2016. godini, od toga je 57 identifikovanih žrtava, dok se u ostalim ne radi o potpunoj identifikaciji. Prema rečima Jovanovića, u ovim slučajevima dominiraju tri načina eksploatacije žrtava trgovine, a u prethodnoj godini ta eksploatacija je postala značajno kompleksnija, pa i brutalnija.

– Najzastupljeniji način eksploatacije je seksualna eksploatacija sa 54, 4 odsto od identifikovanih žrtava, radna eksploatacija u 12 odsto slučajeva, i prinudni brak u sedam odsto ispitanih slučajeva. Novina je da postoji višešestruka eksploatacija u različitim kombinacijama kao što su radna, seksualna eksploatacija i prosjačenje, seksualna eksploatacija i prinuda na brak, sve češće se javlja i prinuda na vršenje krivičnih dela uz radnu eksploataciju – naveo je Jovanović dodajući da to ukazuje na kompleksnost fenomena, i da ima osnova da se govori “svojevrsnoj brutalizaciji eksploatacije” žrtava trgovine ljudima.

Lidija Milanović, rukovodilac Službe za koordinaciju i zaštitu žrtava trgovine ljudima, ukazala je i da su različiti vidovi ekploatacije povezani sa polnom strukutrom žrtava.

– Karakteristično je da su pretežno žrtve trgovine ljudima žene i tu se uglavnom se radi o seksulanoj eksploataciji, a kada je u pitanju radna eksploatacija najčešće su žrtve muškarci – navela je Milanović.

Sanja Kljajić, direktorka Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima, napomenula je da, među merama koje država preduzima u ovom polju nedostaje osnivanje fonda za kompenzaciju žrtvama, nije usvojena strategija za borbu protiv trgovine ljudima, a sudski postupci traju jako dugo i veoma su iscrpljujući.

Rešenje nekih od ovih problema najavila je Nina Mitić, pomoćnica ministra za rad, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja, u vidu pripreme nove strategije i akcionog plana, pomoć ministarstva Centru za pomoć žrtvama u vidu otvaranja prihvatilišta za žrtve, i umrežavanje sistema kroz bolju saradnju sa drugim ministarstvima – pravde, zdravlja, unutrašnjih poslova i obrazovanja.

Fokusirati se na migrante

Među preporukama Izveštaja za dalju borbu za suzbijanje trgovine ljudima, stoji osim saradnje svih uključenih aktera – državnih institucija i nevladinih organizacija, i da u narednom periodu fokus treba da bude na migrantskoj populaciji, jer se oni sada zadržavaju duže u Srbiji, kako je objasnio Jovanović, a zbog lošeg socijalnog položaja predstavljaju populaciju koja je izuzetni izložena raznim vidovima eksploatacije i rizicima od trgovine ljudima.

Najmanje 107 osuđenih za trgovinu ljudima za četiri godine’]

Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) pokazalo je da je od početka 2012. do kraja 2016. godine najmanje 107 ljudi osuđeno za trgovinu ljudima, trgovinu maloletnim licima radi usvojenja i posredovanje u vršenju prostitucije. Zbog odbijanja pojedinih sudova da dostave sve podatke, CINS je uspeo da identifikuje 52 osobe protiv kojih su takve presude donesene. Od toga, u samo jednom slučaju je pokrenut novi sudski postupak za naknadu štete, nastale zbog prinude na prostituciju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari