Borba protiv Rusije treba da počne u Beogradu 1Foto: www.wikipedia.org

Pred senatorima SAD je predstavljen izveštaj u kom se govori o „asimetričnim napadima Vladimira Putina na demokratiju“, a čitav odeljak je posvećen Srbiji, prenosi portal B92.

Izveštaj obrađuje uticaj Kremlja na 19 zemalja i govori o „metodi odbrane“, a u zaključcima o Srbiji se navodi da je naša zemlja prepoznata kao ključna u regionu i da bi borba protiv „malignog uticaja Rusije“ u ovom delu Evrope trebalo da otpočne upravo u Beogradu. Takođe, navedeno je da bi međunarodna zajednica u Srbiji trebalo da primeni „najbolje lekcija naučene u drugim zemljama širom Evrope“.

Među lekcijama su i veća finansijska i diplomatska podrška Srbiji, promena strategije SAD nastale nakon pada Slobodana Miloševića, a spominje se i potreba da najviši zvaničnici SAD dođu u Beograd. Kao ilustracija, navodi se da je poslednji američki predsednik u Srbiji bio Karter 1980, dok se predsednik Aleksandar Vučić sa Putinom sastao „najmanje 12 puta za pet godina“.

Izveštaj demokratskog senatora Bena Kardina (Merilend) pripremljen je za Komitet za spoljne odnose, a autor kaže da ga nije izradio zbog istrage o navodnom mešanju Rusije u unutrašnje stvari SAD, već zbog toga što predsednik Donald Tramp „ne radi ništa povodom drskog napada Moskve koji nanosi štetu zemlji“. Kako se navodi, Kremlj koristi „asimetrični arsenal“, koji uključuje vojne invazije, sajber napade, dezinformisanje, podršku ekstremnim političkim grupama, ali i zloupotrebu energetskih resursa, organizovanog kriminala i korupcije. Autor se nije bavio „Sirijom, komplikovanim odnosom sa Turskom i uticajima Rusije u centralnoj Aziji i Latinskoj Americi“. U poglavlju posvećenom „uticaju Kremlja na nekonsolidovane demokratije i tranzicione vlade“ navode se Srbija, Crna Gora, Ukrajina, Gruzija, Bugarska i Mađarska. U odeljku posvećenom „konsolidovanim demokratijama“ navode se Letonija, Litvanija, Estonija, Danska, Finska, Norveška, Švedska, Holandija, Velika Britanija, Francuska, Nemačka, Španija i Italija. U odeljku koji se bavi energetskim pritiscima kao ključni primer navodi se upravo Srbija.

„Zemlja zavisi od ruskog gasa, a državna kompanija Srbijagas je akumulirala dugove u visini od milijardu dolara, što je dovelo do pritiska Rusije 2014. ograničavanjem isporuka za 30 odsto. Dušan Bajatović, direktor Srbijagasa, je i zamenik predsednika proruske stranke SPS, ima mesto u Skupštini, a navodno se Rusija oslanjala na Bajatovića kao garanta za stvari dogovorene oko projekta Južni tok, koji je ugašen i na kome je Srbija izgubila oko 30 miliona dolara. Uprkos dugovima i zavisnosti na zalihama gasa iz Rusije, Bajatović insistira da njegova zemlja i dalje ima koristi od ugovora sa Rusijom“, piše u izveštaju.

Sputnjik podigao podršku Rusiji sa 47 na 60 odsto

„Prema informacijama Stejt departmenta, broj medija i NVO koje imaju proruske stavove su narasle sa desetak na više od stotinu poslednjih godina, a besplatan sadržaj koji nude ruski državni mediji kao što je Sputnjik predstavljaju jedan od najcitiranijih izvora u srpskoj štampi. Na primer, Sputnjik je nekoliko puta navodio da Albanci sa Kosova spremaju pogrom uz blagoslov Zapada, a ta propaganda je imala uticaj. Od početka rada Sputnjika u januaru 2015. godine, broj onih koji podržavaju Rusiju u Srbiji je porasta sa 47,8 odsto na 60 odsto u junu 2017. godine“, navodi se u izveštaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari