Hitler's birthplace

Getty Images
Zgrada u kojoj je rođen Adolf Hitler

Na prvi pogled, nema ničeg neobičnog u jednoj od glavnih ulica u mestu Braunau na Inu na austrijskoj granici sa Nemačkom.

Ali, sve se menja kada neko od prolaznika pogleda tablu na trotoaru ispred zgrade u ulici Salcburger Vorštat.

Natpis je na nemačkom i pominju se milioni žrtava fašizma,.

A u zgradi ispred koje se nalazi tabla je 1889. godine rođen Adolf Hitler.

Crkva svetog Stefana

Getty Images
Crkva svetog Stefana izgrađena je u 15. veku, a u njoj je kršten Hitler

Pravna bitka

Svake godine ovo mesto obilaze razne neonacističke grupe kako bi proslavile Hitlerov rođendan.

Zgrada je od 2016. godine u vlasništvu austrijske vlade, koja je kupila nekretninu za 310.000 evra, a zatim saopštila da planira da je sruši.

Ali prethodna vlasnica Gerlinda Pomer je tužila vladu i već godinama se ovaj slučaj „razvlači“ po sudovima. Okružni tužilac je nedavno naložio austrijskoj vladi da plati dodatnih 1,5 miliona evra – a u obrazloženju odluke ističe se istorijska važnost ove zgrade.

Ova adresa je samo jedan od primera kontroverznog nasleđa prošlosti. A evo još osam kontroverznih lokacija u svetu.

Pristalica ekstremne desnice fašističkim pozdravom odaje počast Musoliniju

Getty Images
Pristalica ekstremne desnice fašističkim pozdravom odaje počast Musoliniju

Grb Benita Musolinija – Predapio, Italija

Kao što neonacisti u Braunau odaju poštu Hitleru, na sličan način italijanski fašisti pokazuju počast Benitu Musoliniju.

Desetine hiljada ljudi tri puta godišnje dolazi u Musolinijevo rodno mesto, gradić Predapio na severu Italije.

Glavno mesto okupljanja je mauzolej na groblju San Kasijano.

Musolinije pristalice obeležavaju i njegov rođendan (29. jul 1883. godine) i godišnjicu smrti (28. april 1945. godine), ali i godišnjicu Marša na Rim kada je su italijanski fašisti došli na vlast 1922. godine.

Za razliku od Nemačke, gde postoji strogi zakoni kada je u pitanju nasleđe iz nacističkof vremena, u Italiji postoji „labaviji“ pravni stav kada je u pitanju Musolini.

Grob Pola Pota

Getty Images
Grob Pola Pota u nalazi se blizu granice Kambodže sa Tajlandom

Pol PotSijem Rep, Kambodža

Kao lider Komunističke partije Kambodže, Pol Pot je stajao iza masovnih ubistava tokom 70-tih godina prošlog veka i slanja ljudi na prisilan rad, a rezultat svega bio je užasan – gotovo tri miliona mrtvih.

On je umro 1998. godine u kućnom pritvoru i njegova kuća otvorena je za posetioce, kao i mesto gde je njegovo telo na brzinu kremirano.

Staljinova bista

Getty Images
Staljinov muzej u Gori izgrađen je u čast sovjetskog diktatora

Staljinov muzej – Gori, Gruzija

Sovjetski lider Nikita Hruščov je 1961. godine osudio premeštanje tela Josifa Staljina iz mauzoleja gde je stajalo pored tela Vladimira Lenjina.

Ostaci čoveka čiju vladavinu su, prema mišljenju mnogih, obeležili represija, etničkog čišćenje, stotine hiljada ubistava i i glad koja je odnela miliona žrtava, danas se nalaze u jednom diskretno obeleženom grobu unutar zidina Kremlja.

Ipak, situacija je znatno drugačija u Staljinovom rodnom mestu, gruzijskom gradu Goriju.

Tamo je muzej posvećen sovjetskom diktatoru, tačno pored kuće u kojoj se 1878. rodio Staljin. Prikladno – ta ulica zove se Staljinova avenija.

Kult Staljinove ličnosti decenijama je dominirao u nekadašnjem SSSR-u.

Ostaci Sadamovog mauzoleja

Getty Images
Sadamov mauzolej skoro je uništen tokom borbi protiv IS u Tikritu

Mauzolej Sadama Huseina – Tikrit, Irak

Irački diktator Sadam Husein je svrgnut sa vlasti u aprilu 2003. godine, a posle je osuđen na smrt i obešen tri godine kasnije.

Sahranjen je u rodnom gradu Tikritu poslednjeg dana 2006. godineu mauzolej koji su čuvali sunitski muslimani. Upravo je Tikrit bio njihovo uporište u zemlji kojom dominiraju šiitska većina.

Ipak, 2015. godine mauzolej je uništen u borbama iračke vojske, šiitske milicije i pripadnika Islamske države.

Lokalni stanovnici su medijima saopštili da je telo Sadama Huseina odneto iz mauzoleja pre dolaska Islamske države 2014. godine.

Jedan od Frankovih pristalica ispred grobnice

Getty Images
Franko je sahranjen u Dolini palih iako je preživeo španski građanski rat

Dolina palih – Španija

Kada je 1. aprila 1959, posle radova koji su trajali skoro 20 godina, otvoren ovaj memorijalni centar, španski diktator Fransisko Franko rekao je da to predstavlja gest ka nacionalnom pomirenju posle građanskog rata od 1936. do 1939.

Ipak, veliku kontroverzu izazvao je potez španske države 1975. kada je doneta odluka da tu bude i Frankov grob, iako on jedini od sahranjenih nije poginuo u građanskom ratu.

Od tada Dolina palih postala je glavno odredište pristalica španskog diktatora, iako zakon jasno zabranjuje okupljanje Frankovih pristalica.

Godinama unazad španska vlada pokušava nađe rešenje šta da radi sa Frankovim posmrtnim ostacima. Parlament je prošlog septembra odobrio ekshumaciju tela, ali taj potez i dalje izaziva polemike.

Eskobarov grob

Getty Images
Posetioci na grobu Pabla Eskobara

Grob Pabla EskobaraItagi, Kolumbija

Stiv Simons je mogao da bude još samo jedan u nizu turista koji su zainteresovani za mitologiju koja okružuje Pabla Eskobara, verovatno najpoznatijeg narko bosa.

Ali, pomenuti Velšanin je upao u ozbiljne probleme sa kolumbijskim vlastima kada je fotografisan kako šmrče kokain sa Eskobarovog groba u gradu Itagi, blizu Medeljina. Eskobara je ubila policija 1993. godine.

Simons je dobio petogodišnju zabranu ulaska u Kolumbiju, zbog čega nije mogao da vidi ni devojku, ni ćerke bliznakinje. Takođe je dobijao i pretnje smrću.

Kult Eskobarove ličnosti nastavlja da raste i danas, iako se veruje se da je Eskobar odgovoran za smrt oko 5.000 ljudi. Porast popularnosti primećen je i pošto je počela da se emituje serija Narkos na Netfliksu.

Nekoliko turističkih programa u Medeljinu uključuje i obilazak lokacija koje imaju veze sa Eskobarom.

Judžin Tereblanš

Getty Images
Judžina Tereblanša je 2010. godine ubio jedan od radnika na farmi

Farma Judžina BlanšaVentersdorf, Južna Afrika

Kada je pao aparthejd u Južnoj Africi sredinom 90-tih godina prošlog veka, beli farmer Judžin Tereblanš postao je jedan od najglasnijih protivnika ukidanja segregacije.

Ipak, kada ga je 2010. godine ubio jedan od radnika na farmi u gradu Vestendorp, vođa rasističe partije AVB bio je samo senka čoveka kakav je bio nekada.

A onda je 2014. godine pred južnoafričke vlasti stigao predlog da se ova farma pretvori u neku vrstu zaštićenog objekta, što je odmah odbijeno.

Mount Rushmore

Getty Images
Maunt Rašmor spomenik u Južnoj Dakoti

Maunt Rašmor Kistoun, SAD

Više od dva miliona turista godišnje poseti jedan od najvećih simbola američkog patriotizma, nacionalni memorijalni centar Maunt Rašmor, gde su uklesana lica bivših predsednika – Džordža Vašingtona, Tomasa Džefersona, Teodora Ruzvelta i Abrahama Linkolna.

Ovaj centar nalazi se u gradiću Kistoun u Južnoj Dakoti, a radovi su trajali od 1927. do 1941.

Međutim, ovaj projekat je još tada izazvao dosta kontroverzi jer su lica uklesana u Crnim brdima, a ona su sporazumom iz 1868. pripala indijancima iz plemena Sijuks za koje ona predstavljaju svetu lokaciju.

Sporazum je prekršen posle samo dve godine i to zbog „zlatne groznice“.

Bes i ljutnja samo su pojačani posle izgradnje memorijalnog centra, a 1970. su čak organizovane i mirne demonstracije.

U izveštaju Ujedinjenih nacija iz 2012. preporučuje se da se Crna brda vrate pripanicima Sijuksa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari