Council of Europe chamber in Strasbourg

Getty Images
Savet Evrope je osnovan u Londonu 1949. godine iz pepela Drugog svetskog rata

Kosovo je 12. maja zvanično podnelo zahtev za punopravno članstvo u Savetu Evrope, telu koje se naziva predvorjem Evropske unije, a kao odgovor na to, Nikola Selaković, ministar spoljnih poslova Srbije, rekao je posle sednice Saveta za nacionalnu bezbednost da su četiri države povukle priznanje Kosova.

Zahtev Kosova je u Strazburu predala šefica kosovske diplomatije Donika Gervala Švarc, objavio je na Tviteru Šar Jakupi, šef njenog kabineta.

Prema proceduri, zahtev će biti uzet u razmatranje ako dobije podršku više od dve trećine članova Komiteta ministara Saveta Evrope.

Ali procedura za prijem može trajati do godinu dana, nekad i više, pokazuju dosadašnja iskustva, navodi agencija Beta.

kosovo

Twiter

„Upravo smo napustili sastanak sa zamenikom sekretara Saveta Evrope“, izjavila je Gervala u četvrtak.

„U ime Kosova podneli smo zahtev za članstvo u Savetu Evrope. Danas se otvara novo poglavlje za Kosovo u Savetu Evrope.“

Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, komentarisao je ovu odluku izjavom da su da su „mentori Prištine mnogo jači“.

„Ovu igru vode ključne zapadne zemlje, a mi smo mala slobodarska zemlja koja čuva svoj suverenitet i pravo na odlučivanje“, rekao je Vučić.

Vučić je dodao da je Priština prekršila odredbe Vašingtonskog sporazuma, a na pitanje Glasa Amerike da li je to istina, portparol Stejt departmenta je odgovorio da su „Kosovo i Srbija suverene zemlje koje imaju pravo da odrede sopstvene spoljnopolitičke prioritete“.

Evropska unija, njene članice i institucije pozivaju Prištinu i Beograd da „deluju uzdržano i ne posežu za jednostranim potezima i porukama koji samo zaoštravanju napetosti“, izjavio je u Briselu portparol Evropske komisije Peter Stano povodom zahteva Prištine za članstvo u Savetu Evrope.

Na pitanje novinara kako EU gleda na poruku Srbije da će oštro uzvratiti na takav potez Prištine, Stano je odgovorio rekao da EU nije članica Saveta Evrope i ne može da se o tome izjašnjava, prenosi Beta.

Portparol Evropske komisije je dodao da EU ujedno očekuje da dve strane učine sve kako bi kroz dijalog, uz posredovanje Unije, rešili sva pitanja i sklopili sveobuhvatni pravno obavezujući sporazum o normalizaciji odnosa.

„Kosovo je najdemokratskija zemlja regiona i najevropskija“, kaže ministarka vlade u Prištini

Tokom razgovora sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom, Aljbin Kurti, premijer Kosova je početkom maja 2022. pomenuo da na putu ka prijemu Kosova u Savet Evrope računa na podršku Nemačke.

Osam dana kasnije, Vlada Kosova je na elektronskoj sednici načelno usvojila Inicijativu za članstvo Kosova u Savetu Evrope.

„Savet Evrope je najstarija međuvladina organizacija u Evropi, čija je osnovna svrha da obezbedi saradnju i jedinstvo u oblasti ljudskih prava, demokratije i vladavine prava, koja su zagarantovani Ustavom Kosova“, navedeno je u saopštenju Vlade Kosova.

Ministarka spoljnih poslova Kosova rekla je da je „Kosovo najdemokratskija zemlja u regionu, najproevropski orijentisana u regionu, kao i najoptimističnija zemlja u regionu“.

„Kosovo zaslužuje da bude član Saveta Evrope i ovaj postupak će se završiti punopravnim članstvom, a time i jačanjem prava građana Kosova i pristupom evropskim instancama“, dodala je Gervala.

Vjosa Osmani, predsednica Kosova, rekla je da je cilj Kosova da što pre uđe u NATO, Evropsku uniju i Savet Evrope.

Priština, februar 2021.

Reuters
Aljbin Kurti

Kako je reagovala Srbija

Nikola Selaković je, nakon sednice Saveza za nacionalnu bezbednost Srbije, rekao da će Vlada Srbije i Ministarstvo spoljnih posolva „nastaviti žestoko da se bore“ i da rade na povlačenju priznanja Kosova.

Dodao je i da je Aleksandru Vučiću predao diplomatske note četiri države koje su povukle priznanje Kosova i da je Savet ovlastio Vučića da javnost obavesti o kojim je zemljama reč.

„Izloženi smo pritiscima da prihvatimo narušavanje teritorijalnog integriteta, rušenje međunarodnog javnog prava, pravnog poretka i to na svoju štetu“, rekao je Selaković.

Aleksandar Vučić je, nakon što je Kosovo predalo zahtev za prijem u Savez Evrope, u četvrtak ocenio „Priština srušila još jedan sporazum koji su potpisali, a to je Vašingtonski sporazum“.

Vašingtonski sporazum je potpisan u septembru 2020, a Srbija i Kosovo su se u odvojenim dokumentima obavezali na ekonomsku saradnju, ali i saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Kosovo se obavezalo da će se godinu dana uzrdžati od prijavljivanja za članstvo u međunarodnim organizacijama, a Srbija da neće voditi diplomatsku kampanju za povlačenja priznanja nezavisnosti Kosova. Ovaj rok je istekao 4. septembra 2021.

Ako Priština postane član Saveta Evrope, „Srbija treba da proglasi i političku neutralnost kao što je proglasila vojnu“, izjavio je u četvrtak ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin.

Vučić

Fonet

Šta kažu druge zemlje

Iz Stejt depratmenta su za Glas Amerike rekli da je moratorijum u Vašingtonskom sporazumu bio osmišljen da bi se proširio prostor za razgovor i kompromis između Kosova i Srbije, za koji „verujemo da je u strateškom interesu obe zemlje“.

„I dalje smatramo da je dijalog o normalizaciji odnosa, pod pokroviteljstvom Evropske unije, ključan za obe zemlje da bi otključale svoju evropsku budućnost“, navodi se u odgovoru.

„Pozivamo na njihovo hitno, fleksibilno i ozbiljno učešće u tom procesu.“

Nemački ambasador u Prištini Jorn Rode izjavio je da Kosovo pripada Savetu Evrope i da se raduje zajedničkom radu na promovisanju ljudskih prava, demokratije i vladavine prava, preneo je RTK2.

„Radujem se što ću videti Kosovo kao deo porodice Saveta Evrope koja zajedno radi na promovisanju ljudskih prava, demokratije i vladavine prava. Kosovo pripada Savetu Evrope“, napisao je on na Tviteru.

Predsednik Litvanije Gitanas Nauseda rekao je u četvrtak u Viljnusu da njegova zemlja podržava težnje Kosova za članstvo u NATO-u, kao i njegovu nezavisnost i teritorijalni integritet, prenosi prištinska Koha.

Posle razgovara sa predsednicom Kosova Vjosom Osmani u Viljnusu, on je zahvalio Kosovu što se, kako je naveo, svrstalo u demokratski svet, uvelo sankcije Rusiji zbog invazije na u Ukrajinu i prihvatilo izbeglice iz Ukrajine.


Šta je Savet Evrope?

Savet Evrope često nazivaju „predvorjem Evropske unije“, s obzirom na to da je članstvo u ovom telu neophodan preduslov za članstvo u EU.

Ovo nije organ Evropske unije već samostalna međunarodna organizacija, koju ne treba mešati sa Evropskim savetom i Savetom EU, koji jesu organi EU.

Srbija je postala članica Saveta Evrope 2003. godine u okviru bivše Državne Zajednice Srbije i Crne Gore, posle čijeg raspada 2006. je „nasledila“ članstvo po pravilu sukcesije, a sada bi tim putem da krene i Kosovo.

Jedan od organa Saveta Evrope je i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu koji je nadređen svim sudovima u svim državama članicama.

Ovaj sud razmatra slučajeve koje pojedinci i grupe pokreću protiv država – potpisnika Evropske konvencije o ljudskim pravima.


Kakva je procedura za prijem u članstvo Saveta Evrope?

Prema dosadašnjim iskustvima i proceduri, od podnošenja zahteva za prijem do statusa punopravne članice Saveta Evrope može proteći i više godina, navodi agencija Beta.

Prvi korak na putu do članstva jeste dobijanje podrške više od dve trećine članova Komiteta ministara Saveta Evrope;da se zahtev uzme u razmatranje.

Komitet ministara čine šefovi diplomatija svih zemalja članica ili njihovi izaslanici.

Većina od ukpuno 46 zemalja članica, koliko SE broji posle suspenzije Rusije iz članstva, priznaje nezavisnost Kosova, pa se očekuje da će u Komitetu ministara kosovske vlasti uspeti da obezbede potrebnu dvotrećinsku podršku za prvi korak ka članstvu.

Naredni korak je da jedna od zemalja članica Saveta Evrope mora da stavi kosovski zahtev za članstvo na dnevni red i glasanje u Komitetu ministara ili na godišnjoj ministarskoj sednici.

Po dobijanju dvotrećinske većine u tom telu, zahtev se prosleđuje Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope.

Potencijalna članica mora ispunjavati kriterijume Saveta Evrope u domenu demokratije, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava.

Proces usklađivanja sa standardima Saveta Evrope kontrolišu poslanici Parlamentarne skupštine.

Iskustva drugih zemalja pokazuju da usklađivanje može potrajati i više godina, a dužina procesa zavisi isključivo od zemlje koja želi da bude članica.

Ukoliko na kraju tog procesa zemlja koja aplicira za članstvo dobije dvotrećinsku većinu glasova i u Parlamentarnoj skupštini Saveta ;Evrope, zahtev se vraća Komitetu ministara na konačnu potvrdu.

Savet Evrope već ima kancelariju u Prištini preko koje realizuje programe podrške kosovskim institucijama i jačanju vladavine prava i zaštite kulturnog nasleđa,

Kosovo je do sada uspelo da postane punopravna članica u nekim telima Saveta Evrope, poput Banke za razvoj SE (CEB) i Venecijanske komisije.


Možda će vas zanimati i ova priča


Četrnaest godina posle proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo oko 100 zemalja.

Ipak, tačan broj nije poznat.

Priština navodi brojku od 117 zemalja, a u Beogradu kažu da ih je daleko manje.

Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je reč o svetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija.

Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija, kao što su MMF, Svetska banka i FIFA, ali ne i Ujedinjenih nacija.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari