Foto robot

BBC
Ilustracija/Jakov Ponjavić

Kada se sa 30 godina probudi u roditeljskom stanu, pre nego što ode na posao koji je dobio sa diplomom srednje škole, mlad čovek u Srbiji čita vesti o zaštiti životne sredine, novom poslu i stanju na Kosovu.

Interesuje ga u ulazak zemlje u Evropsku uniju, iako evrointegracije i demokratiju, kao formu političkog uređenja, podržava manje nego prethodnih godina.

Ne veruje ni u srpske institucije, ali ako bi trebalo da bira kojoj od njih daje najviše poverenja, to su vojska i crkva.

Dok sve to radi, planira da se iseli iz zemlje i to u Zapadnu Evropu, ali smatra da Srbija ne treba da uvede sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini.

Ovako razmišlja prosečan mladi stanovnik Srbije, barem prema rezultatima istraživanja Krovne organizacije mladih Srbije (KOMS), koja je urađena tokom 2022. godine i u kojoj je učestvovalo više od 1.000 ljudi od 15 do 30 godina.

Pad podrške Evropskoj uniji, slabija zainteresovanost za politiku, veće opravdanje za nasilje u svakodnevnom životu, ali i nasilno rešavanje problema na Kosovu glavni su rezultati istraživanja koji „zabrinjavaju“ njegove autore.

„Utisak je da se problemu nasilja među mladima ne posvećuje dovoljno pažnje“, kaže Aleksandar Ivković, jedan od autora istraživanja, za BBC.

„Donosioci odluka bi trebalo da ove stavove mladih shvate kao znak za uzbunu.“

Ko je mladima najbitniji u Srbiji?

Patrijarh srpski Porfirije dobio je najvišu ocenu mladih od svih poznatih ličnosti u Srbiji – jaku dvojku (na skali od jedan do pet), navodi se u istraživanju.

Posle njega, mladi najviše veruju Vanji Udovičiću, ministru omladine i sporta, koji je dobio ocenu 1,62, dok je Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, dobio 1,59, što je više nego godinu dana ranije.

Ovi pokazatelji, dodaje se u istraživanju, govore da mladi ne veruju političarima i institucijama u zemlji.

Tako 77 odsto ispitanika kaže da nemaju političara u kog veruju, a na pitanja da ocene koliko veruju institucijama u Srbiji, nijedna od njih nije dobila ocenu iznad trojke.

Ipak, najveće poverenje omladina ima u vojsku, crkvu i policiju, a najmanje u političke stranke.

„Pokazalo se da postoje statističke značajne razlike u odnosu na godine“, navodi se u istraživanju.

„Mladi od 15 do 19 godina generalno imaju veće poverenje u svaku instituciju u odnosu na mlade od 25 do 30 godina.“

Gotovo polovina mladih ispitanika nije izašla na poslednje izbore, održane u aprilu 2022. godine, pokazuje istraživanje.

Nisu imali za koga da glasaju, misle da su svi političari isti ili ne veruju da izbori mogu bilo šta da promene – ovo su glavni razlozi zašto mladih koji su odlučili da izborni dan provedu daleko od birališta, rezultat je istraživanja.

Samo njih 3,5 odsto su članovi neke političke stranke u Srbiji, dok je isto toliko njih bilo u partiji, ali je iz nje izašlo.

Politika u Srbiji je pod snažnim stranim uticajem, smatra 40 odsto mladih, a njih 72, na pitanje da li su izbori fer odgovara da – nisu.

„Mladi su pokazali nešto veću zainteresovanost za politička dešavanja nego prošle godine, što se moglo i očekivati s obzirom na tek održane izbore“, dodaje se u istraživanju.

„Tema životne sredine je najvažnija tema za mlade.“

Podaci su pokazali da su mladi u Srbiji „manje od ostatka stanovništva zainteresovani za politiku“.

„To je dugogodišnji trend koji pokazuje generalno nepoverenje mladih prema političkim elitama i njihovim ciljevima“, kaže Aleksandar Ivković.

„Istraživanje pokazuje da političari slabo komuniciraju sa mladima, koji uglavnom nisu njihova ciljna grupa, što ostavlja osećaj isključenosti iz mejnstrim politike.“


političke teme

KOMS/BBC

EU, NATO i Ukrajina

Mladi manje veruju u demokratiju, Evropsku uniju i mirno rešavanje problema Kosova nego godinu dana ranije, pokazuje studija.

U demokratiju veruje 44 odsto njih, na EU pozitivno gleda 18 odsto, dok njih 33 odsto misli da je Srbiji mesto u ovom međunarodnoj organizaciji.

Najveći broj ispitanika veruje da Srbija nije u EU zato što nije pristala da prizna Kosovo.

„Podrška Evropskoj uniji i pozitivan stav o njoj su se smanjili u odnosu na 2021. godinu“, dodaje se u istraživanju.

„U drugim pitanjima spoljne i nacionalne politike (NATO, Kosovo), generalno gledano, nije došlo do velikih promena.

„Međutim, povećanje broja mladih koji podržavaju vraćanje teritorije Kosova vojnim sredstvima zabrinjava sa stanovišta politike mira i smanjivanja tenzija u regionu“, kažu istraživači.

Na pitanje o ratu u Ukrajini, više od polovine njih misli da Srbija ne treba da uvede sankcije Rusiji niti osuđuje rusku invaziju.

„Rezultati oko podrške EU mogu se tumačiti i u kontekstu pozicioniranja u odnosu na rat u Ukrajini, što je izazvalo pad podrške prema EU u Srbiji generalno“, dodaje Ivković.


grafika o sankcijama Rusiji

KOMS/BBC

Mladi danas imaju nešto pozitivniji stav prema LGBT zajednici nego ranije, jer se smanjila distanca prema tim ljudima, a podrška zakonu o istopolnim zajednicama povećala.

Uglavnom nemaju negativne stavove prema pripadnicima različitih nacionalnosti, sa izuzetkom albanske, za koje kažu „da im ne smetaju, ali se ne bi družili sa njima“.

Gotovo 60 odsto njih ne podržava ulazak Srbije u NATO, a oko 44 odsto smatra da treba da se vrati obavezni vojni rok za muškarce u Srbiji.


Odnos Rusije i Ukrajine:

Istorijat nesuglasica između Ukrajine i Rusije
The British Broadcasting Corporation

Rad na crno i iseljenje iz zemlje

Najveći problem koji tišti mlade na tržištu rada je nezaposlenost, pokazuje istraživanje.

Ipak, podaci pokazuju da je nezaposlenost omladine opala za četvrtinu u odnosu na prošlu godinu.

Mladi najčešće rade za stalno, a trećina je zadovoljna poslom koji ima, dok kao idealnu platu navode iznos od 80.000 do 100.000 dinara mesečno.

Autore istraživanja „zabrinjava“ podatak da 19 odsto njih radi na crno, odnosno bez bilo kakvog ugovora.

„Zabrinjavajući su i podaci o tome da je skoro trećina mladih nezaposlena duže od dve godine“, dodaje se.

„Mladi navode da su za dobijanje posla najvažniji lični i porodični kontakti i poznanstva, kao i članstvo i aktivizam u političkoj partiji.“

Za to vreme, samo 11 odsto njih ne želi da se odseli iz zemlje.

Iako je podrška Evropskoj uniji opala, većina ispitanika bi se odselila u neku od zapadnoevropskih zemalja.

U Rusiju bi se odselilo šest odsto mladih, naspram 71 odsto njih koji planiraju put Zapadne Evrope.

Najvažniji razlozi za iseljenje su viši standard života i dostojanstveniji život.


grafika3

KOMS/BBC

Nasilje, droga i prvi seks

Seksualnom nasilju bilo je izloženo 17 odsto mladih koji su učestvovali u istraživanju, ali se taj procenat povećava na jednu četvrtinu kada se pogledaju samo ženski odgovori.

Verbalnom nasilju bilo je izloženo 73 odsto njih, a digitalnom 40 odsto.

„Pitali smo mlade da li nasilje može da bude opravdano, a 26,6 odsto smatra da može, što je blagi porast u odnosu na prethodnu godinu“, dodaju autori istraživanja.

Među mladima je porasla podrška legalizaciji marihuane, što podržava 53 odsto ispitanih, a dva odsto više probalo je marihuanu u životu.

Cigarete je probalo gotovo 80 odsto njih, kokain 14, LSD šest, a sedative 18 odsto.

Gotovo polovina njih imala je prvi seksualni odnos od 15. do 18. godine života, a prosečan broj seksualnih partnera koje su imali je – pet.

Njih 59 odsto nije se vakcinisalo protiv korona virusa.

„Značajan broj mladih kaže da je pandemija snažno uticala na njihov život, 41,4 odsto“, dodaju autori.

„Oko 41 odsto kaže da se vakcinisalo, što je nešto manje od nivoa opšteg stanovništva – 49 odsto“.


Pogledajte video: Kakomladi na Balkanu vide sopstvenu budućnost

Kako mladi na Balkanu vide budućnost posle pandemije virusa korona
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari