Radovan Karadzic sits in a court in The Hague in 2016.

AFP/Getty
Karadžić se godinama krio pre nego što je uhapšen 2008. godine

Radovanu Karadžiću danas će u Hagu biti izrečena pravosnažna presuda za genocid, progon Hrvata i Muslimana, opsadu Sarajeva, kršenja zakona i običaja ratovanja i zločine protiv čovečnosti počinjene u Bosni i Hercegovini između 1992. I 1995. godine.

Lider bosanskih Srba osuđen je na 40 godina zatvora u martu 2016. godine prvostepenom presudom koju je izrekao Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju.

On je proglašen krivim po deset od 11 tačaka optužnice, uključujući genocid u Srebrenici, napade na civile tokom opsade Sarajeva, progon Bošnjaka i Hrvata iz 20 opština i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Sud je naveo da su zločini počinjeni kao deo udruženog zločinačkog poduhvata.

Oslobođen je optužbe za genocid u sedam opština 1992. godine.

Na presudu su se žalili i Karadžić i tužilaštvo – Karadžić je tvrdio da je nevin i tražio oslobađajuću presudu, a tužilaštvo doživotni zatvor.

„Mi smo potpuni optimisti da drugostepena presuda mora biti mnogo, mnogo bolja od ove sad, pa i oslobađajuća“, rekao je uoči izricanja konačne presude član Karadžićevog pravnog tima, Goran Petronijević, za agenciju Srna iz Banja Luke.

U žalbi je međutim tužilaštvo navelo da zločini za koje se Karadžić tereti „čine najstrašniji set zločina koji je stavljen na teret jednoj osobi“ pred sudom u Hagu i da zaslužuju „najtežu kaznu – kaznu doživotnog zatvora.“

O čemu sud odlučuje

Međunarodni rezidualni mehanizam UN-a za sudove danas će doneti konačnu presudu po žalbama tužilaštva i Karadžića.

Tužilaštvo pored doživotne kazne zatvora, traži da se Karadžić proglasi krivim i za genocid u sedam opština – Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski most, Vlasenica i Zvornik – iz 1992. godine.

Karadžić, koji tvrdi da nije imao fer suđenje, traži da bude oslobođen optužbi.

Prvostepenom presudom Karadžić je kao vrhovni komandant srpskih oružanih snaga proglašen krivim za genocid u Srebrenici.

Sud je nakon donošenja presude saopštio da je Karadžić „bio jedina osoba u Republici Srpskoj koja je imala moć da interveniše i zaustavi ubistva.“

Tokom žalbenog postupka tvrdio je da nije znao za masovna ubistva u Srebrenici i da ubistva nije počinila nijedna jedinica vojske Republike Srpske.

Bivši predsednik Republike Srpske prvostepeno je proglašen krivim i za zločine nad civilnim stanovništvom za vreme opsade Sarajeva. Tokom opsade Sarajeva, koja je trajala tri i po godine, u gradu je ubijeno preko 11.000 ljudi, prema podacima nevladine organizacije Istraživačko-dokumentacioni centar Sarajevo.

Podaci o broju ubijene dece se razlikuju, a udruženje roditelja dece stradale tokom opsade veruje da ih je u Sarajevo stradalo oko 1.600.

„Civili u Sarajevu ubijani su snajperima dok su išli po vodu, šetali po gradu. Decu su snajperisti ubijali dok su se igrala ispred kuća, hodala kraj roditelja ili se vraćala iz škole“, saopštio je sud tokom izricanja prvostepene presude.

Karadžića je sud u prvostepenom postupku proglasio krivim i za progon Bošnjaka i Hrvata iz 20 opština sa teritorije Bosne i Hercegovine, kao i za uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Tužilaštvo je navelo da je u maju i junu 1995. godine, vojska bosanskih Srba uzela za taoce više od 200 članova UN mirovnih snaga. Vojnici su zatim odvedeni na različite lokacije kako bi bili iskorišćeni kao `živi štit` i odvratili NATO od bombardovanja srpskih položaja.

Karadžić je tvrdio da nema dokaza da je postojala namera da se u Bosni i Hercegovini izvrši etničko čišćenje, da je u Sarajevu ubijena „nekolicina civila“ i da je on naređivao da se ne puca u civile.


Život Radovana Karadžića

  • 1945. godine: Rođen u Crnoj Gori
  • 1960. godine: Seli se u Sarajevo
  • 1968. godine: Objavljuje zbirku poezije
  • 1971. godine: Diplomira na medicinskom fakultetu
  • 1983. godine: Postaje psiholog beogradskog fudbalskog tima Crvena zvezda
  • 1990. godine: Postaje predsednik Srpske demokratske stranke
  • 1992. – 1996. godine: Predsednik Republike Srpske
  • 1996. godine: Nestaje iz javnog života, nakon raspisivanja međunarodne poternice za ratne zločine
  • 2008. godine: Uhapšen u Srbiji
  • 2009. godine: Počelo suđenje u Hagu
  • 2016. godine: Osuđen na 40 godina zatvora u prvostepenom postupku

Najveći slučaj vođen u Hagu

Optužnica protiv Karadžića podignuta je 1995. godine, a 1996. izdat je nalog za njegovo hapšenje.

Nakon 12 godina sakrivanja, uhapšen je 21. jula 2008. u Beogradu gde je kao Dragan Dabić radio kao iscelitelj.

Njegovo hapšenje dovelo je do masovnih protesta u Beogradu.

Iako je u Bosni i Hercegovini nekoliko osoba smenjeno sa javnih funkcija zbog navodnog pomaganja Karadžiću, detalji o tome kako je proveo godine skrivanja, ko mu je pomagao ili ga finansirao nisu poznati.

Isporučen je u Hag devet dana kasnije, a suđenje pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju počelo je 26. oktobra 2009. godine.

Tokom suđenja koje je trajalo 499 dana, tužilaštvo je ispitalo 337, a odbrana 248 svedoka, pokazuju podaci suda. Podneto je preko 11.000 dokaza.

Međunarodna organizacija za ljudska prava, Amnesti Internešnal, nazvao je zločine za koje je Karadžić prvostepeno optužen najtežim zločinima počinjenim u Evropi nakon Drugog svetskog rata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari