posle napada u ukrajinskom gradu Stepnosirsku

Reuters

Dva predsednika, dve suprotne poruke, povlačenje Moskve iz poslednjeg aktivnog sporazuma o nuklearnoj kontroli u danu kada su Ujedinjene nacije saopštile da je broj civilinih žrtava u ratu u Ukrajini najmanje 8,000.

Vladimir Putin, predsednik Rusije, izjavio je da je Zapad izazvao rat u Ukrajini i eskalirao ga, rekavši da Amerika i njeni saveznici traže „neograničenu moć“.

Nekoliko sati kasnije, američki predsednik Džo Bajden odbacio je Putinove optužbe rekavši da „SAD i evropske zemlje ne nastoje da uspostave kontrolu nad Rusijom niti da je unište“.

„Ovaj rat nikada nije bio potreban. Ovaj rat je tragedija. Rat je izabrao predsednik Putin. Svaki novi dan rata je njegov izbor“, rekao je Bajden u Varšavi, dan posle iznenadne posete Ukrajini.

Putin je ranije saopštio da je podneo predlog zakona kojim će se Rusija i zvanično povući iz sporazuma o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Novi početak je poslednji preostali sporazum o nuklearnom oružju Rusije i SAD koji ograničava svaku stranu na 1.550 nuklearnih bojevih glava dugog dometa i 2021. je produžen na pet godina.

Putin je takođe najavio da je Rusija spremna da obnovi nuklearne probe.

Bajden nije komentarisao ove najave, ali je potvrdio da podrška Zapada Ukrajini „neće opasti.“

Putin i dalje „sumnja u našu rešenost“, rekao je Bajden, dodavši da se Amerika i njeni saveznici „neće umoriti.“

Vašington se obavezao da će obezbediti oružje i opremu ukrajinskim vojnim snagama u vrednosti od 47 milijardi dolara u proteklih godinu dana.

Kijev čvrsto stoji godinu dana posle početka ruske invazije na Ukrajinu, a ruski predsednik potcenio je Ukrajince, rekao je Bajden.

„Pre godinu dana svet je očekivao da Kijev padne. Mogu da kažem da stoji, snažan je, i što je najvažnije – slobodan je“, rekao je on u varšavskom Kraljevskom dvorcu u glavnom gradu Poljske.

Posle Bajdenove iznenadne posete Kijevu, u glavni grad Ukrajine stigla je i premijerka Italije Đorđa Meloni koja je izjavila da mir u Ukrajini koji predviđa predaju teritorije Rusiji „ne može biti pravi mir“.

Meloni je rekla da će njena zemlja poslati Ukrajini sisteme protivvazdušne odbrane, ali je isključila mogućnost da obezbedi vojne avione, dodajući da to „nije na opcija“.

odnos ruske i ukrajinske vojne moći

BBC
Odnos ruske i ukrajinske vojne moći

Dan 363.

  • „Rusija je koristila i nastavlja da koristi silu da zaustavi rat“: Putin
  • Američki predsednik Džozef Bajden je upozorio Rusiju da ne napada zemlje članice NATO
  • Više od 8.000 civila poginulo u Ukrajini od početka rata: Ujedinjene nacije
  • Više od 6,5 miliona građana Ukrajine je napustilo zemlju od početka sukoba, od toga polovina je otišla u Rusiju
  • Rusija se priprema za mobilizaciju redovnih studenata, tvrde ukrajinski obaveštajci
  • Rusi nastavljaju da napadaju u nekoliko pravaca na istoku, ali se linija fronta nije značajnije promenila tokom proteklog dana, najnovije su informacije ukrajinske vojne komande
  • Ukrajinske vojne vlasti tvrde da je od početka rata Rusija izgubila oko 143.000 vojnika

Šta je rekao u Putin u prvom obraćanju federalnoj skupštini posle dve godine

Vladimir Putin

Reuters

Ruski predsednik optužio je Zapad, pre svega Ameriku, da je započeo rat u Ukrajini, a da Rusija čini sve kako bi ga zaustavila.

„Ukrajina i Donbas su postali simbol totalne laži“, kaže Putin, optužujući Zapad da se povlači iz „fundamentalnih sporazuma“ i daje „licemerne izjave“, kao i da širi NATO odbrambeni savez i da želi da „nas pokrije kao kišobranom“.

„Želim da ponovim: oni su ti koji su krivi za rat, a mi koristimo silu da ga zaustavimo“, rekao je Putin uz veliki aplauz.

U prvom obraćanju federalnoj skupštini posle dve godine, često prekidan velikim aplauzom, Putin je optužio Zapad da je „otvorio put“ nacistima da preuzmu vlast u Nemačkoj 1930-ih i da je Zapad od 19. veka pokušavao da otkine ruske „istorijske zemlje“ – „ono što se sada zove Ukrajina“.

„Sve se ponavlja“, kaže Putin, dodajući da je Zapad finansirao revoluciju u Ukrajini 2014. kojom je svrgnuta proruska vlada.

On kaže da je to „dovelo do rusofobije i ekstremnog nacionalizma“.

Više o Putinovom govoru ovde.

BBC Tim za proveru činjenica je analizirao govor ruskog predsednika što možete pročitati ovde.

Amerika će podržavati Ukrajinu dokle god je potrebno: Bajden

Bajden u Varšavi

Reuters
Američki predsednik Džozef Bajden u posle govora u Varšavi

Američki predsednik Džozef Bajden je upozorio Rusiju da ne napada zemlje članice NATO.

„Ne sumnjajte u lojalnost Sjedinjenih Država našoj NATO alijansi i principu člana pet“ koji predviđa zajednički odgovor na napade na zemlje članice alijanse, rekao je Bajden.

Bajden je rekao da Putin verovatno nije očekivao tako čvrsto jedinstvo zapadnih zemalja u odgovoru na invaziju na Ukrajinu.

„Mislio je da su autokrate poput njega jake, a demokratske vođe slabi, a onda se suočio sa gvozdenom voljom Amerike i zemalja širom sveta koje su odbile da prihvate svet vođen svetom“, rekao je Bajden u Varšavi.

„Cena koju je Ukrajina morala da plati bila je izuzetno visoka. A žrtve su prevelike“, rekao je američki predsednik.

Bajden je najavio i dodatnu vojnu podršku Ukrajini, ali i nove sankcije Rusiji.

Kako je Bajden stigao u Kijev pročitajte u posebnom tekstu.


Bajdenovo pojavljivanje u Kijevu je holivudska simbolika

Bajden i Zelenski u Kijevu

Getty Images
Bajden i Zelenski u Kijevu

Svjatoslav Komenko, BBC ruski servis

Neočekivana poseta Džozefa Bajdena Kijevu, naravno, nije vezana za politiku.

Uostalom, Bajden se sa Vladimirom Zelenskim sastao u Vašingtonu pre manje od dva meseca i malo je verovatno da su od tada predsednici SAD i Ukrajine imali suštinski nove teme za razgovor.

Ovde se ne radi ni o vojnoj saradnji.

Ovo je – bez sumnje – čista, pažljivo pripremljena, gotovo holivudska simbolika.

Bajden je stigao u Kijev, koji su ruske snage htele da zauzmu u prvih nekoliko dana od početka invazije.

Stigao je na dan pogubljenja „Nebeske stotine“ – aktivista Majdana koji su se zalagali za evropski put razvoja Ukrajine.

Time američki predsednik pokazuje da se ne plaši ruskih udara „na centre odlučivanja“ – po svoj prilici, ne samo zahvaljujući radu zapadnih protivvazdušnih sistema odbrane prebačenih u Ukrajinu.

Istovremeno, Bajdenova poseta praćena je sirenama za vazdušni napad u Kijevu – a verujte mi, u oblasti Mihailovskog trga, gde je Bajdena zatekla, sirena zvuči tako glasno i prodorno da ostaje u sećanju veoma dugo.

I ovo je, naravno, „pozdrav“ Vladimiru Putinu uoči obraćanja ruskoj skupštini.


Pročitajte ispovesti ljudi koji su preživeli užase rata u Ukrajini:


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari