Zelenski i Džonson

VALENTYN OGIRENKO/Reuters

U danu kada Ukrajinci obeležavaju Dan nezavisnosti zemlje uz stroge bezbednosne mere zbog straha od ruskih udara, nastavljena su neprijateljstva koja traju već šest meseci, a najžešće borbe se vode na istoku i jugu Ukrajine.

Uprkos borbama, britanski premijer Boris Džonson posetio je glavni grad Kijev, gde se sastao sa Vladimirom Zelenskim i obećao 54 miliona funti pomoći toj zemlji.

Zapadne sile ostaju ujedinjene u stavu o ratu u Ukrajini i to se neće promeniti zbog sve većih troškova života u tim zemljama, iako se u nekim izveštajima navodilo da jedinstvo „opada“, rekao je Džonson.

Zelenski je posle sastanka izjavio da svet zavisi od očuvanja nezavisnosti Ukrajine, koja je „onoliko nezavisna koliko je moguće“ u aktuelnim okolnostima.

Prethodno je poručio da će „bez ikakvog ustupka ili kompromisa“ biti oslobođeno svih 25 regiona Ukrajine, gde spadaju i okupirani istočni region Donbasa i Krim, poluostrvo koji je Rusija anektirala 2014.

„Nije nas briga kakvu vojsku imate, brinemo samo za našu zemlju. Borićemo se za nju do kraja“, poručio je ukrajinski predsednik u video obraćanju.

Dan državnosti Ukrajini je čestitao i predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko, jedan od najbližih saveznika ruskog predsednika Vladimira Putina.

U zapadnom gradu Lavovu održana je ceremonija povodom praznika na kojoj je odata počast stradalim ukrajinskim vojnicima od početka ruske invazije.

Tokom noći između utorka i srede granatirani su Zaporožje, Dnjepar i Harkov.

Oštećeno je šest stambenih zgrada na kojima su izbijeni prozori, rekao je Anatolij Kurtev, gradonačelnik Zaporožja.

Prema prvim podacima, u Zaporožju nema žrtava.

Vazdušna uzbuna bila je na snazi tokom čitave noći i u Dnjepropetrovskoj oblasti, jugoistočnom delu Ukrajine i najvažnijem industrijskom regionu države.

Ukrajina će uskoro dobiti dodatna sredstva za borbu protiv ruskih snaga, pošto je pored Velike Britanije i Amerika najavila značajnu pomoć za Kijev.

„To će pomoći Ukrajini da dobije vazdušne sisteme odbrane, artiljeriju i municiju, bespilotne letelice i radare, koji će joj omogućiti da nastavi da se dugoročno brani“, rekao je američki predsednik Džozef Bajden.

U Rusiji je uhapšen Jevgenij Roizman, bivši gradonačelnik Jekaterinburga, navodno zbog diskreditovanja ruske armije, što je po zakonu kažnjivo.

On je jedan od retkih istaknutijih opozicionih političara koji je do danas bio na slobodi.


Dan 182.

  • Rat u Ukrajini traje tačno šest meseci – više o tome, uz mape i grafike, pročitajte ovde
  • Od početka rata, poginulo je skoro 5.600 civila, a skoro trećina Ukrajinaca napustila je domove od početka ruske invazije, kažu iz UN
  • Ukrajina obeležava državni praznik – pre 31 godinu stekla je nezavisnost
  • Boris Džonson posetio Kijev i poručio da raste jedinstvo na Zapadu po pitanju podrške Ukrajini
  • „Oslobodićemo sve okupirane teritorije i oko toga nema kompromisa“, poručuje Zelenski
  • Ruski udari na Zaporožje, Dnjepar i Harkov
  • Ukrajina potrošila više od 11,4 milijardi dolara tokom šest meseci rata
  • Skoro trećina Ukrajinaca napustila je domove ove godine, kažu iz UN
  • Prema ukrajinskoj komandi, od početka rata poginulo je skoro 9.000 vojnika. Prema podacima UN, poginulo je 5.600 ukrajinskih civila
  • Rusija optužuje Ukrajinu za pogibiju ćerke Putinovog ideološkog saveznika Aleksandra Duganova u eksploziji automobila kod Moskve – više o tome pročitajte ovde

Šest meseci rata

Ukrajina i Rusija: Šest meseci od početka rata
The British Broadcasting Corporation

Prošlo je šest meseci od početka invazije Rusije na Ukrajinu, podsećamo na neke od datuma koji su obeležili rat:

  • 24. februar: Ruski predsednik Vladimir Putin naredio je početak invazije na Ukrajinu, koju je nazvao „specijalnom vojnom operacijom“ čiji je cilj „demilitarizacija i denacifikacija“ zemlje
  • 7. mart: Ukrajina i Rusija su postigle dogovor o otvaranju humanitarnih koridora za evakuaciju civila iz opkoljenog Marijupolja, ali su pokušaji da se oni organizuju propali zbog nastavka bombardovanja ruskih snaga
  • 30. mart: Rusija saopštava da će zaustaviti napad na Kijev. Kasnije će ruske trupe početi oružane akcije na istoku Ukrajine
  • 1 april: Po povlačenju ruskih trupa iz Buče, u blizini Kijeva, slike užasa izbijaju na videlo. Na ulicama leže tela mrtvih, ukazujući na masakr civila
  • 20. maj: Rusija preuzima kontrolu nad čeličanom Azovstal i time ceo Marijupolj, lučki grad na jugositoku Ukrajine
  • 25. jun: Severodonjeck na istoku Ukrajine pada pod kontrolu ruskih trupa, dok obližnji Lisičank zauzimaju 3. jula, čime je Moskva skoro u potpunosti preuzela kontrolu nad regionom Lugansk
  • 1. avgust: Prvi brodovi isplovljavaju iz ukrajinskih luka noseći žitarice za druge zemlje, prema dogovoru postignutom sa Rusijom koja ih je od februara blokirala

Džonson: Zapad ujedinjen, Velika Britanija šalje 54 miliona funti pomoći Kijevu

Kijev i dalje može da računa na nepodeljenu podršku Zapada, koja je sve veća, tvrdi Boris Džonson.

„Dok ljudi (na Zapadu) plaćaju visoke račune za energente, ljudi u Ukrajini plaćaju krvlju“, ocenio je.

Ali, visoki troškovi života, koje moraju da podnesu domaćinstva u Velikoj Britaniji zbog „neizbežne manipulacije Moskve cenama energenata“, neće biti razlog za promenu stava zapadnih sila.

„Poteškoće su stvarne, ali moramo da rešimo problem zavisnosti od ruskog gasa“, dodao je.

Boris Džonson i Vladimir Zelenski

Reuters/UKRAINIAN PRESIDENTIAL PRESS SERVICE

Džonson je obećao i da će London poslati 54 miliona funti (više od 63 miliona dolara) Ukrajini kako bi joj pomogao da se odupre ruskoj agresiji.

Posle sastanka dvojice lidera, Zelenski se preko video linka priključio sednici Saveta bezbednosti Ujedninjenih nacija, gde je poručio da od nezavisnosti Ukrajine zavisi cela planeta.

Svet je „na ivici katastrofe zbog radijacije“ usled situacije u Zaporožju, a „ludačka agresija“ Rusije gura svetsko stanovništvo u glad, smatra ukrajinski predsednik.

nuklearna elektrana u Zaporožju - mapa

BBC

Ranije u sredu, Zelenski je rekao da će povratiti istočni region Donbasa i Krim, poluostrvo koji je Rusija anektirala 2014, „koliko god put bio težak“.

„Za nas je Ukrajina cela Ukrajina. Svih 25 regiona, bez ikakvih ustupaka i kompromisa i nećemo konsultovati druge zemlje oko toga“, dodaje on.

„Što ih više ode, manje će poginuti“: U toku obavezna evakuacija iz Donjecke oblasti

Svjatoslav Komenko, BBC ruski servis

Ukrajina, evakuacija, izbeglice

Reuters
Evakuacija stanovništva regiona Donjeck na istoku Ukrajine u zapadne delove zemlje

Obavezna evakuacija stanovnika Donjecke oblasti teče sporo, ali ukrajinske vlasti insistiraju da je napuštanje fronta bukvalno pitanje života i smrti.

Stari putnički voz iz Zaporožja stiže na železničku stanicu u Lavovu, na zapadu Ukrajine.

Peron se brzo prazni, a samo kod poslednja tri vagona nekoliko desetina ljudi se stisnulo i slušaju plač žena.

U vazduhu na peronu gotovo da može da se oseti beznađe.

Dvoje uplašene dece uhvatilo se za rukav umorne majke.

Tužna devojka jarko žute kose drži kartonsku kutiju u kojoj mazi isto tako tužno štene.

ukrajina izbeglice

Reuters

Visoki sedokosi čovek drži ogromne kofere sa stvarima i nemo gleda u daljinu.

Čovek je slep. U žamoru, osluškuje reči supruge.

Ona mu stalno govori: „Ne puštaj torbe, sad krećemo negde“.

Staricu u invalidskim kolicima spuštaju niz stepenice vagona.

Nema obe noge, a kada njena kolica konačno spuste do platforme, ona hvata ruku ćerke – starije žene koja ne može da zadrži suze – i obasipa je poljupcima, šapatom ponavljajući: „Stigli smo“.

ukrajina izbeglice

Reuters

Dobrovoljci viču: „Je l’ to to, nema više nikoga u vagonu? Onda krenite“ – i ova gomila ljudi počinje polako da se kreće ka podzemnom prolazu.

Tri kompozicije su stigle u Lavov iz Pokrovska, poslednje funkcionalne železničke stanice na teritoriji Donjecke oblasti koju kontrolišu ukrajinske vlasti.

Vlasti su organizovale besplatne vozove za evakuaciju iz Donbasa od prvih dana rata, ali je to donedavno bila isključivo na dobrovoljnoj bazi.

Skoro milion i po ljudi napustilo je Donjecku oblast – nekada najmnogoljudniju u zemlji.

Ali vreme je prolazilo, nade u brzi mir su nestajale, a neki od stanovnika regiona Donjeck, koji su isprva otišli, ​​čak su počeli da razmišljaju o povratku – uprkos izveštajima sa fronta i sve žešćim borbama u blizini njihovihrodnih gradova.

Načelnik Donjecke oblasne vojne uprave Pavel Kirilenko apelovao je na vladu da objavi obaveznu evakuaciju stanovnika njegovog regiona.

„Nažalost, teško mi je da se setim bar jednog dana kada bih ujutru bio obavešten da nije bilo mrtvih ili ranjenih među civilnim stanovništvom.

„Vidimo da neprijatelj namerno pogađa stambene objekte i civilnu infrastrukturu. Granatama seju strah i paniku: što je više mrtvih, to je jači utisak da vlasti ne mogu da ih zaštite“, kaže Kirilenko za BBC ruski servis.

Pre nekoliko nedelja postalo je potpuno jasno da u oblasti Donjecka neće biti moguće organizovati normalnu grejnu sezonu.

Činjenica je da grejanje Donjecke oblasti 95 odsto zavisi od gasa, objašnjava Pavel Kirilenko, i neće ga biti u regionu.

On negira kritike i optužbe da su vlasti namerno isključile gas kako bi naterale ljude da odu.

Prema rečima Kirilenka, Rusi su blokirali krak gasovoda iz Luganske oblasti koji je napajao region, kao i druge pravce iz kojih je mogao da se obezbedi energent.

Pored toga, mnoge kotlarnice tokom neprijateljstava su toliko oštećene da ih je nemoguće obnoviti.

Zbog toga su, kaže Kirilenko, odlučili da pribegnu obaveznoj evakuaciji koja je predviđena zakonom, ali nikada nije primenjena u praksi.

Kaže da nije osetio otpor prema ovoj inicijativi iz Kijeva.

Naprotiv, dodaje, predsednik Vladimir Zelenski je u jednom od dnevnih video obraćanja pozvao stanovnike regiona da što pre odu.

„Što više ljudi sada napusti region Donjecka, to će ruska vojska moći manje ljudi da ubije“, rekao je.

Kirilenko kaže da je realan i da je svestan da neće svi ljudi napustiti region Donjecka.

„Ali, prema našim proračunima, moći ćemo da obezbedimo grejanje i hranu ako u regionu ostane ne više od 235.000 stanovnika – pre svega, govorimo o lekarima, zaposlenima u komunalnim službama, rudarima iz nekoliko rudnika koji nastavljaju da rade“, kaže Kirilenko.

Sada, prema njegovim rečima, u regionu živi oko 370.000 ljudi.


Privođenje ruskog opozicionog političara u šest ujutru

U Jekaterinburgu je priveden bivši gradonačelnik Jevgenij Roizman.

Protiv njega je pokrenut krivični postupak po članu o „diskreditaciji“ vojske, rekao je on novinarima, obraćajući im se prozora stana dok je pretres bio u toku u ranim jutarnjim časovima u sredu.

Roizman je do danas bio jedan od poslednjih istaknutih opozicionih političara u Rusiji koji se protivio invaziji na Ukrajinu i ostao na slobodi.

Policija za sada nije zvanično komentarisala razloge privođenja.

Pogledajte trenutak ulaska policije u njegov stan:


Iznenađujuća čestitka Ukrajincima iz Belorusije

Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko iznenadio je čestitkom ukrajinskom narodu Dan nezavisnosti.

Belorusija je bila glavni saveznik Rusije u njenoj invaziji i dozvolila je ruskim trupama da uđu u Ukrajinu preko njene granice.

„Uveren sam da današnje nesuglasice neće moći da unište vekovne temelje iskrenih, dobrosusedskih odnosa između naroda dve zemlje“, poručio je Lukašenko.

Dodaje da će Belorusija nastaviti da se zalaže za „očuvanje dogovora, razvoj prijateljskih odnosa uz uzajamno poštovanje na svim nivoima“.

Beloruski lider je poželeo Ukrajincima „mirno nebo, toleranciju, hrabrost, snagu i uspeh u vraćanju dostojanstvenog života“.


Skup podrške Ukrajini u Beogradu: „Želimo da pokažemo da podržavamo našu državu“

Skup podrške Ukrajini

BBC/Natasa Andjelkovic
Okupljeni na skupu povodom Dana nezavisnosti Ukrajine na beogradskom Trgu republike

Na Dan nezavisnosti Ukrajine od Pionirskog parka u Beogradu krenula je šetnja Ukrajinaca i prijatelja ove zemlje koji im iskazuju podršku povodom ruske invazije, a završila se na Trgu republike u Beogradu.

Organizatori skupa puštali su ukrajinsku muziku, a neki od desetine učesnika nosili su narodnu nošnju.

Među okupljenima je bila i Anastazija, Ukrajinka koja već pet godina živi u Srbiji.

„Danas je 31. godina kako smo nezavisni i želimo da pokažemo da podržavamo našu državu.

„Hoćemo da pobedimo i nadamo se da će sve biti lepo našim ljudima, sa našim jezikom i kulturom“, kaže ona za BBC na srpskom.

Anastazija na skupu u Pionirskom parku u Beogradu

BBC/Natasa Andjelkovic
Anastazija na skupu u Pionirskom parku u Beogradu

Pročitajte ispovesti ljudi koji su preživeli užase rata u Ukrajini:


Gde idu izbeglice?

Prema podacima Ujedinjenih nacija, od početka rata 24. februara iz Ukrajine je izbeglo više od osam miliona ljudi.

  • 4,1 milion u Poljsku
  • 1,3 miliona u Rusiju
  • 814.000 u Mađarsku
  • 691.000 u Rumuniju
  • 525.000 u Slovačku
  • 507.000 u Moldaviju
  • 16.000 u Belorusiju

UGC

BBC

Od početka rata u Ukrajini, milioni ljudi napustili su ovu zemlju, dok su iz Rusije otišle hiljade.

BBC želi da ispriča vašu priču: Kako rat u Ukrajini utiče na vašu porodicu? Zašto ste odabrali Srbiju kao mesto za novi početak?

Popunite formular klikom na OVAJ LINK i podelite vaša iskustva sa našim novinarima.


UGC

BBC

Tražimo odgovore na vaša pitanja: Šta želite da znate o uticaju sukoba u Ukrajini na Balkan?

Pošaljite nam vaša pitanja klikom na OVAJ LINK.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari