School in Mykolaiv wrecked by shelling, 28 Jul 22

Reuters
Višenedeljni ruski napadi prouzrokovali su veliku štetu u gradu, pokazuje fotografija od 28. jula 2022. godine

Nastavlja se ruska ofanziva u Donjeckoj oblasti, dok ukrajinski predsednik Zelenski poziva civile da se evakuišu sa teritorija na istoku zemlje gde traju borbe za prevlast.

„Što više ljudi sada napusti oblast Donjecka, to će ruska vojska imati priliku da ubije manje ljudi“, rekao je Zelenski.

Ovo nije prvi put da ukrajinske vlasti pozivaju ljude da napuste određeno područje, navodeći da bi civili na zimu mogli da se nađu „ u smrtnoj opasnosti, bez grejanja i struje“.

Na jugu zemlje, Rusija je tokom noći granatirala Nikolajev, u napadu za koje lokalne vlasti kažu da je „najjači do sada“, dok se Ukrajinci bore da povrate kontrolu nad Hersonom.

Oštećeni su hotel, sportski kompleks, dve škole i servis, kao i privatne kuće. Nikolajev se nalazi na glavnoj ruti za Odesu, glavnu luku Ukrajine, i više puta je napadan.

Rusija i Ukrajina se međusobno optužuju za napad na zatvor u Jelinovki, gde je poginulo 50 ukrajinskih zarobljenika, na teritoriji koja je pod kontrolom separatističke Donjecke Narodne Republike (DNR).

Proruske vlasti DNR kažu da je zatvor pogođen u ukrajinskom napadu, dok zvanična Ukrajina tvrdi da se mesto našlo na meti Rusije kako bi uništili dokaze o mučenju i ubijanju.

Ukrajina poziva na istragu o napadu na zatvor, koju bi sprovele UN i Crveni krst.

Gasrpom, ruski energetski gigant, prekida isporuku gasa Letoniji – to je poslednja u nizu evropskih zemalja koja se suočava sa ovakvom odlukom.

Još nije jasno da li će sledeće nedelje biti organizovan razgovor šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova i Entonija Blinkena, američkog državnog sekretara, što bi bio njihov prvi od početka rata.

Iz Stejt departmenta saopštili su da je Moskva prihvatila zahtev za telefonskim razgovorom, ali su iz ruskog Ministarstva spoljnih poslova naveli su ranije da će se Lavrov odazvati kad bude imao vremena, dodajući da mu je raspored pun.


Dan 158. – najnovije

  • Tokom noći, grad Nikolajev na jugu Ukrajine našao se na meti ruskog granatiranja, a vlasti Ukrajine kažu da je napad bio„najjači od početka rata“
  • Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski najavio evakuaciju okupiranih teritorija u Donjecku
  • Rusija je otkazala proslavu Dana mornarice na okupiranom Krimu, navodno zbog udara ukrajinske bespilotne letelice na štab Crnomorske flote, stacionirane u Sevastopolju
  • Ukrajinska vojska gađala deo Donjecke oblasti pod proruskom kontrolom, vlasti otcepljenog regiona tvrde da su ubili ukrajinske vojnike koji su bili u zatvoru
  • Ukrajina okrivljuje Rusiju za napad i ubistvo zatvorenika i poziva da se omogući istraga koju bi sprovele Ujedinjene nacije i Crveni krst
  • Ruska ofanziva na Bahmut u Donjeckoj oblasti, Ukrajinci žele da povrate Herson na jugu
  • Britanski ministar odbrane Ben Volas tvrdi da su „propali ruski planovi A, B i C“ u ukrajinskom ratu i da bi predsednik Vladimir Putin mogao ponovo da pokuša da promeni strategiju
  • Američki Senat usvojio rezoluciju kojom se poziva Stejt department da prizna Rusiju kao „državnog sponzora terorizma“
  • Isporuka gasa Severnim tokom u Evropu smanjena na jednu petinu kapaciteta od srede, saopštio je Gasprom – više o tome pročitajte ovde
  • Ruski energetski gigant prekida isporuku gasa Letoniji.
Herson mapa

BBC

Napad na zatvoru Jelinovki – šta znamo do sada

Upozorenje: Detalji koji slede mogu biti uznemirujući

Ukrajina poziva da se Ujedinjenim nacijama i Crvenom krstu omogući da istraže smrt više od 50 ukrajinskih ratnih zarobljenika, koji su poginuli u napadu na zatvoru na okupiranoj teritoriji.

Iz Crvenog krsta su zvanično zatražili da im se omogući pristup zatvoru kako bi pomogli u evakuaciji i lečenju ranjenih.

Ukrajina i Rusija razmenjuju optužbe za napad.

Na snimcima, koje je objavila ruska državna televizija, vide se razbijeni kreveti na sprat i ugljenisana tela, a potom pucnjava i krvoproliće ispred objekta nalik hangaru.

BBC tim za proveru činjenica je potvrdio da se pucnji koji su čuju ispred objekta poklapaju sa zatvorom broj 120, blizu Jelinovke.

Zatvor je bio prazan pre invazije na Ukrajinu, a od tada se isključivo koristi za ratne zarobljenike i civile koji ne prođu kroz ruski sistem filtracije – kada se ljudi ispituju pre nego što bude odlučeno gde će ih poslati.

Bodies of detainees lie among debris following the shelling at a pre-trial detention centre in the course of Ukraine-Russia conflict, in the settlement of Olenivka in the Donetsk Region, Ukraine July 29, 2022.

REUTERS/Alexander Ermochenko
BBC je blurovao uznemirujuće delove fotografija, koje prikazuju zgradu zatvora nakon napada

Ostaje nejasno šta se tačno dogodilo u zatvoru u Jelinovki, koji je pod kontrolom separatističke, proruske Donjecke Narodne Republike.

Ukrajina tvrdi da je Rusija izvršila napad u nameri da uništi dokaze o mučenju i ubijanju, dok je predsednik Zelenski opisao je incident kao „namerni ruski ratni zločin“.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je zatvor napadnut Himars raketama američke proizvodnje, a Ukrajinu su optužili „namernu provokaciju“.

Ukrajina negira da je izvršila bilo kakve raketne ili artiljerijske udare.

Među zatvorenicima su bili pripadnici bataljona Azov, koji su u maju bili primorani da predaju oružje posle nedelja žestokih borbi u Azovstalu, velikoj čeličani u jugoistočnoj luci grada Marijupolja, koji su Rusi na kraju zauzeli.

Azov bataljon oformljen je 2014. godine kao nacionalistička grupa povezana sa ekstremnom desnicom. Kasnije su inkorporirani u Nacionalnu gardu Ukrajine.

Rusija godinama nastoji da prikaže ovaj bataljon kao neonaciste i ratne zločince, što je bio i deo propagandne kampanje Kremlja kojim je opravdavana invazija na Ukrajinu u februaru.

U petak, nakon napada na zatvor, ruska ambasada u Velikoj Britaniji napisala je na Tviteru da „pripadnici Azova zaslužuju da budu pogubljeni, ali ne streljanjem ili vešanjem, jer nisu pravi vojnici“ i da „zaslužuju ponižavajuću smrt“.

Ukrajina je Rusiju zbog ove objave proglasila terorističkom državom.

Iz Tvitera su saopštili da sporna objava ruske ambasade krši pravila kompanije – ali su dodali da možda postoji javni interes da tvit ostane dostupan.

Porodice ukrajinskih zarobljenika, i oni koji ih podržavaju, izašli su na ulice Kijeva u petak. Oni nemaju sumnje u to da su Rusi ubili zarobljenike.

Gasprom obustavlja isporuku gasa Letoniji

Gazprom logo, file pic

AFP

Iz kompanije Gasprom, ruskog energetskog giganta, saopštili su da se prekida dotok gasa Letoniji – poslednjoj u nizu evropskih zemalja koja se suočavaju sa takvom odlukom.

Gasprom optužuje Letoniju da je prekršila uslove kupovine, međutim, kompanija nije dala objašnjenje navodnih prekršaja.

Letonija se oslanja na uvoz gasa iz susedne Rusije, ali gas čini samo 26 odsto energetske potrošnje te zemlje.

Države Evropske unije optužuju Rusiju da gas koristi kao oružje u obračunavanju sa sankcijama koje je Zapad uveo Moskvi.

NATO je ojačao snage u Letoniji i njenim baltičkim susedima Estoniji i Litvaniji, jer taj region vidi kao novo potencijalno žarište sa Rusijom.

Etnički Rusi su velika manjina u baltičkim državama. Te države – koje su nekada bile deo Sovjetskog saveza – planiraju da prekinu uvoz gasa iz Rusije sledeće godine.

Gasprom je velikim rezom prekinuo dotok gasa u Evropu preko Severnog toka, smanjujući kapacitet na 20 odsto.

EU odbija zahteve Rusije da zemlje članice plaćaju gas u rubljama, a ne u evrima. EU kaže da ne u ugovorima ne postoji takav uslov.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru i sve strožih zapadnih sankcija, Gasprom je obustavio dostavu gasa Bugarskoj, Finskoj, Poljskoj, Danskoj i Holandiji zbog toga što gas nisu kupovale u rubljama.

EU sada pokušava da poveća uvoz iz drugih mesta, poput tečnog naftnog gasa iz Norveške, Katara i Amerike.

Institut za proučavanje rata: Rusi su se možda usredsredili na Bahmut

Američki institut za proučavanje rata (ISV) procenjuje da će se ruske trupe verovatno koncentrisati na ofanzivu na Bahmut, smanjujući intenzitet pokušaja da zauzmu Seversk.

Ukrajinski Generalštab je izvestio o napadima ruske vojske na Bahmut, ali da su odbijeni.

ISV vidi udare na ukrajinske položaje u blizini Harkova kao moguće znake priprema za novu ofanzivu na drugi najveći ukrajinski grad sa severa i severoistoka.

U jugozapadnom sektoru fronta, u Hersonskoj oblasti, Rusi, prema ISV, verovatno gube teritoriju.

Zašto je važan most u Hersonskoj oblasti?

Ukrajinska vojska je nekoliko dana zaredom granatirala Antonovski most, strateški važan most koji povezuje desnu i levu obalu Dnjepra u oblasti Hersona koju je zauzela ruska vojska.

Prvi put most je pogođen 19. jula, da bi usledili novi napadi, a za poslednji Ukrajinci kažu da je bio „filigranski precizan“.

Saobraćaj na Antonovskom mostu preko Dnjepra u Hersonskoj oblasti sada je obustavljen, rekao je predstavnik proruske administracije u Hersonu Kiril Stremusov.

Iako su prethodnih dana govorili da most nije oštećen, lokalne proruske vlasti sada priznaju da je potrebna popravka.

„Most je oštećen, ali nije nije uništen. Sada ima novih rupa“, rekao je Stremusov za rusku državnu agenciju TASS.

Snimak posledica najnovijeg granatiranja:

Ako most bude uništen, ruske jedinice u gradu će ostati bez logističke podrške.

Ruske snage su već u prvim danima rata uspeli da zauzmu Herson i uspostave vlast.

Ključni faktor uspeha tada je bila kontrola mostova, koji su, u prisustvu tako velike vodene prepreke kao što je reka Dnjepar, od strateškog značaja za brzinu ofanzivnih dejstava.

Iako je ukrajinska vojska uspela da zaustavi dalje napredovanje na Nikolajev i čak da odbaci Ruse, zadržala je uporište na desnoj obali Dnjepra.

Postoje samo tri prelaza preko Dnjepra u Hersonskoj oblasti: Antonovski most, u blizini Hersona, železnički most Antonovski udaljen šest kilometara i brana kod hidroelektrane u Novoj Kahovki na oko 70 kilometara.

Kahovsku hidroelektranu Rusi su zauzeli odmah 24. februara – u njenoj blizini počinje Severnokrimski kanal, čija je deblokada bila jedan od glavnih ciljeva Rusije.

Antonovski most se smatra ključnim – najveći je i najbliži Hersonu.

Ovaj most je izgrađen 1985. godine, dužina je 1.366 metara, širina 25 metra.

Most prelazi preko Dnjepra i njegove leve pritoke Konke.

Ruska vojska je uspela da zauzme ovaj most drugog dana rata – 25. februara.

Zašto ukrajinska vojska nije digla u vazduh Antonovski most u prvim danima invazije jedna je od misterija te etape rata.

Većina vojnih posmatrača rekla je da je uništavanje mostova bilo deo odbrambenih planova za jug Ukrajine i uvežbavano je tokom vežbi.

Mogući razlog što je Antonovski most opstao 24. i 25. februara mogao bi biti opšti haos prvih dana rata, kao i teško kretanje civila preko njega.


Pročitajte ispovesti ljudi koji su preživeli užase rata u Ukrajini:


Gde idu izbeglice?

Prema podacima Ujedinjenih nacija, od početka rata 24. februara iz Ukrajine je izbeglo više od osam miliona ljudi.

  • 4,1 milion u Poljsku
  • 1,3 miliona u Rusiju
  • 814.000 u Mađarsku
  • 691.000 u Rumuniju
  • 525.000 u Slovačku
  • 507.000 u Moldaviju
  • 16.000 u Belorusiju

UGC

BBC

Od početka rata u Ukrajini, milioni ljudi napustili su ovu zemlju, dok su iz Rusije otišle hiljade.

BBC želi da ispriča vašu priču: Kako rat u Ukrajini utiče na vašu porodicu? Zašto ste odabrali Srbiju kao mesto za novi početak?

Popunite formular klikom na OVAJ LINK i podelite vaša iskustva sa našim novinarima.


UGC

BBC

Tražimo odgovore na vaša pitanja: Šta želite da znate o uticaju sukoba u Ukrajini na Balkan?

Pošaljite nam vaša pitanja klikom na OVAJ LINK.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari